Ljubav u doba HPV-a

Iako mediji ne bježe od svakodnevnog prikaza seksualnosti i zbog toga se čini da živimo u atmosferi koja takve teme ohrabruje, stvarnost je drugačija. Seks i seksualnost kao teme najčešće i dalje nisu dobrodošle. Odrasli i dalje zaziru od transparentnog razgovora o spolnosti i time šalju poruku mladima da je to nešto o čemu se ne razgovara, odnosno nešto što ih se ne tiče.

Razgovor o spolnosti i spolnom zdravlju ipak se ne smije preskočiti. U protivnom, ljudi se okreću istraživanju po vlastitom iskustvu ne posjedujući alate koji im pomažu da to čine na siguran način. Ti alati su zapravo vještine, a one imaju za cilj smanjiti rizik neplanirane trudnoće i spolno prenosivih infekcija (SPI). Ove teme su tabuizirane i između romantičnih partnera, zbog čega često izostaje razgovor o metodama kontracepcije i zaštite od SPI. Jedna od vještina bavi se pitanjem što se događa sa partnerskim odnosom kada se u odnos uplete jedna spolno prenosiva bolest poput HPV infekcije (HPV; eng. human papillomaviruses, hrv. humani papilomavirusi), o čemu pišemo u ovom članku.

O HPV-u

Najčešća spolno prenosiva bolest je HPV infekcija. Uzročnik je HPV, ima oko 200 tipova i prenosi se sa zaražene kože ili sluznice, najčešće u spolnom kontaktu. Često nema simptome. Nekad se mogu pojaviti spolne bradavice (kondilomi). Iako je kondom učinkovito sredstvo zaštite, nije u potpunosti pouzdano jer se HPV prenosi s kože ili sluznice, a kondom kao barijera izolira samo dio tjelesnog kontakta. Zarazan je i kad nema vidljive simptome. Iako lijeka za sami virus nema i tretira se simptomatski, u velikom broju slučajeva ljudi infekciju uspiju suzbiti imunološkim odgovorom svoga tijela unutar dvije godine. Ako jedan od partnera ima postavljenu dijagnozu infekcije HPV-om u anogenitalnoj regiji (područje anusa i/ili genitalno područje) i ima kondilome, tijekom trajanja terapije i prisutnosti promjena potrebna je apstinencija od spolnog odnosa radi velikog rizika od prijenosa.

HPV infekcija u većini slučajeva stvara blage izvangenitalne simptome poput pojave virusnih bradavica na dlanovima, tabanima i u pregibima, ili već spomenute kondilome. Ipak, vrlo je važna prevencija koju imamo u obliku cjepiva zbog infekcije visokorizičnim tipovima virusa. U Hrvatskoj je dostupno 9-valentno cjepivo (pokriva 9 visokorizičnih tipova HPV-a). Visokorizični tipovi povezuju se s nekim oblicima karcinoma čija je prevencija najveći značaj cjepiva.

Ima li mjesta za spolno prenosivu bolest u vezi?

Čuti da imate bilo koju spolno prenosivu bolest osjetljiva je tema za mnoge i donosi stres od posramljivanja i neugode. Pojedinci se mogu ustručavati pristupiti zdravstvenim pregledima i testiranjima, a ako im pristupe, može im biti neugodno postavljati dodatna pitanja. Zbunjujuće informacije ili njihov općeniti nedostatak glavni su „krivci“ zašto ljudi ne razumiju sasvim temu HPV-a, a često ni općenitog spolnog zdravlja.

Spolno prenosiva bolest može donijeti opterećenje i partnerskoj vezi. Istraživanje Jeng i suradnika (2010) s tajvanskim ženama pokazalo je da je većina žena koje su dobile dijagnozu HPV infekcije osjećala manjak podrške od partnera, obitelji i prijatelja, te je doživjela promjene u seksualnom životu. Neki parovi su smanjili svoju seksualnu aktivnost ili ju uopće nisu imali. Neke žene preispitivale su vjernost partnera. Neke su istaknule neugodu koju osjećaju prilikom tretiranja infekcije (primjerice, emocionalna neugoda koja prati preglede i zahvate). Žene s dijagnozom HPV infekcije u intervjuima Kosenka i suradnika (2012) navodile su da im je važno od svojih bližnjih dobiti podršku, informacije, validaciju, nekoga tko će s njima ići na preglede i tko ih ohrabruje i sluša. Izgleda da okolina ima važnu ulogu u nošenju sa spolno prenosivom bolesti iako vjerojatno nismo nigdje naučili kako od okoline tražiti takvu vrstu podrške i kako je nekome dati.

Kako razgovarati s partnerom o HPV-u?

Koliko je tema HPV-a relevantna u vezi pokazuju nam brojke o prisutstvu ove infekcije kod parova. Istraživanje Burchell i suradnika (2010) sa studenticama i njihovim partnerima u Montrealu bavilo se upravo tom tematikom. Naime, u 263 parova, pronašli su čak 169 parova (64%) unutar kojih postoji barem jedan tip HPV infekcije. Oba partnera imala su HPV infekciju u 125 slučajeva (47%), od čega je čak 109 parova dijelilo isti tip HPV-a. Činjenica je da se HPV tiče vašeg partnera/ice, važna je tema za razgovor i zato smo pripremili nekoliko savjeta za uspješan dijalog koji može donijeti dugoročnu dobrobit partnerskom odnosu.

1. Ne tražite krivce. Teško je pronaći „krivca“ kod HPV infekcije zbog mogućnosti
dugotrajne latentne faze (mirujuća faza, bez simptoma i drugih pokazatelja bolesti) i, umjesto toga, razgovor bi trebao biti u suradničkom tonu. Potrebno je da sve uključene strane raspolažu jasnim i točnim informacijama o infekciji u čemu si možete biti podrška. Informiranija strana može objasniti što o infekciji zna ili se možete zajedno informirati. „Zajedničke“ stvari mogu biti i odlazak na preglede, podrška, ali i donošenje odluka vezanih za spolnu aktivnost.

2. Spolni svijet partnerskog odnosa trebao bi biti susret želja i potreba svih uključenih strana, da smo pri tome iskreni i da smo jasno vezani za svoje granice. Na primjer, ako partneru nije do spolnih aktivnosti, te granice se trebaju poštovati. Kada radimo neželjene kompromise s granicama u spolnom svijetu, stanje mentalnog zdravlja može biti signal da nešto nije u redu. S druge strane, poštovanje granica odraz je zdrave veze koja tretira pripadnike kao ravnopravne i njeguje ideju da smo mi i naše potrebe viđeni i shvaćeni. Upoznajte svog romantičnog partnera sa svojim granicama.

3. Ako postoji značajna razlika u razumijevanju teme HPV infekcije, pokušajte pronaći međusobno razumijevanje za to, ali i prostor da steknete nova znanja. Tražilice na internetu najčešći su način informiranja o zdravstvenim stanjima, ali je i najmanje pouzdan. Za provjerene i točne informacije, preporuča se stručnjak (liječnik, savjetnik u području spolnog zdravlja i sl.)

4. Ako se HPV infekcija pojavila nakon početka monogamne veze, to nužno ne znači da je netko od partnera bio nevjeran. Naime, HPV infekcija može mirovati u tijelu čak i nekoliko godina. Prije ishitrenih odluka razmislite o važnosti prostora za razgovor.

5. Osim prostora za razgovor, važan je i prostor za – tišinu. Drugim riječima, dopustite si „pauzu“ ili „odlazak iz razgovora“ ako se osjećate kao da vam je previše. Radi se o ranjivim razgovorima za koje nemamo svi jednake kapacitete. Ako do toga dođe, predložite vrijeme u kojem ćete ipak o tome razgovarati, poštujući u isto vrijeme potrebu za udaljavanjem od teme i njenu važnost. Razmislite što je vama uistinu važno da proizađe iz tog razgovora – želite li podršku? Razmjenu informacija? Uvođenje novih pravila, utvrđivanje postojećih ili nešto sasvim drugo?

Razgovor je važan i nužan

Spolno zdravlje se nažalost (još) ne promatra kao bilo koje drugo zdravlje. Pregledi, testiranja i razgovori sa stručnjacima nisu uobičajena stvar za svaku spolno aktivnu osobu. Mnogi misle da se temom spolnog zdravlja treba baviti pojavom simptoma u genitalnom području, no to je daleko od istine, i ne samo zato što se spolno prenosive bolesti mogu pojaviti u odsutstvu simptoma. Spolni život trebao bi donositi užitak i zabavu, a ne brige, strah i ljutnju. Razgovarati možete da se bolje upoznate sa stavovima koje imate prema spolnom zdravlju i spolnosti, zajednički odlučite kako ćete se štititi i slično. Ohrabrite se postaviti pitanja ili potražiti pomoć ako je potrebna. Njegujte odnos takvog povjerenja u partnerskoj vezi gdje ovakav razgovor ne donosi neugodu i sram.

Ako sumnjate na moguću infekciju HPV-om, preporučamo da se javite svom liječniku za više informacija. Ako smatrate da zaista ne možete sa svojim liječnikom imati odnos povjerenja za te teme - razmislite o promjeni liječnika. Za vaše dobro, važno je da s liječnikom možete imati otvoren odnos kako biste mogli dobiti uslugu kakvu želite, ili još važnije – trebate.

Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa pruža savjetovanje i podršku svima koji imaju izazove u području spolnog zdravlja. Usluge koje nudi su e-savjetovanje, telefonsko savjetovanje i savjetovanje uživo, uz centar za testiranje koji radi na dvije lokacije u Zagrebu. Preporučamo ih ako postoji potreba za ovim oblikom podrške.  

Izvori