MIT #1: Koristimo samo 10% našeg mozga

Koristimo li samo 10% našeg mozga? Unatoč tome što ova ideja zvuči jako primamljivo, morat ćemo vas razočarati - mi koristimo 100% našeg mozga. Zasigurno je zanimljivo zamisliti da postoji mogućnost aktiviranja neiskorištenog dijela mozga i postizanja raznih 'supermoći' i novih sposobnosti kao što možemo vidjeti u nekima od popularnih filmova. Jedan od njih je Limitless u kojem glavni lik popije misterioznu tableticu koja mu pomaže da iskoristi puni potencijal svog mozga i postane financijski stručnjak. Takvi filmovi zasigurno ne pomažu tome da raskrinkamo mit o neiskorištenosti našeg mozga, ali moramo priznati da ideja stvarno jest zanimljiva.

Početci ovog mita odvode nas u 19. stoljeće kada je psiholog William James izjavio da ''prosječan čovjek razvija samo 10% svojih mentalnih sposobnosti''. Ta izjava brzo se proširila i čak bila objavljena u prvom i najprodavanijem priručniku samopomoći Dalea Carnegiea. Popularnost ovog mita širila se i dalje. Neki od razloga pojave mita bili su vjerojatno pogrešna interpretacija znanstvenih radova ranih istraživača mozga, nerazumijevanje funkcije glija stanica u mozgu ili pak manjak znanja o funkcioniranju mozga općenito. Koji god razlog bio, zanimljivo je primijetiti kako se ovaj mit nerijetko spominje i danas unatoč brojnim znanstvenim dokazima koji opovrgavaju njegovu istinitost.

Slijedi 5 znanstvenih dokaza koji objašnjavaju da ljudi već koriste 100% svog mozga:

Mozak je skup! Mozak je izrazito skup organ za tijelo u smislu potrošnje hrane i kisika. Iako zauzima samo 2% ukupne mase tijela, mozak troši 20% ukupne energije. Ako to uzmemo u obzir, bilo bi neobično da je evolucija dopustila toliko neiskorištenog organa kada bi, u tom slučaju, mogli živjeti i s 10 puta manjim mozgom.

Nesreće ili bolesti. Gubitak daleko manje od 90% mozga prilikom nesreća ili bolesti gotovo uvijek ima katastrofalne posljedice za čovjeka. U slučaju kada bi 90% mozga bilo neupotrebljeno, lezije ne bi imale smisla.

Snimanje aktivnosti mozga i neurooslikavanje. Snimanjem aktivnosti mozga (EEG) i neurooslikavanjem (PET, fMRI) pokazuje se da ne postoji dio mozga koji je neaktivan. Čak i za vrijeme spavanja mozak radi.

Lokalizacijska funkcija. Pomoću tehnika snimanja mozga, poput elektroencefalografa (EEG), pozitronsko-emisijske tomografije (PET) i uređaja za magnetsku rezonancu (MRI), istraživači su uspjeli lokalizirati ogroman broj psiholoških funkcija u specifična područja mozga. Svaki dio mozga ima svoju funkciju.

Degeneracija. Živčane stanice dijelova mozga koji se zbog određene ozljede ili bolesti ne koriste imaju svojstvo degeneracije. To bi značilo da bi u slučaju istinitosti mita, 90% našeg mozga bilo degenerirano. Kod normalnih, zdravih odraslih mozgova nije pronađena degeneracija.

Stoga, sljedeći put kada vam netko kaže da koristite samo 10% mozga, svakako ga uvedite u zanimljivu priču neuroznanosti i znajte da je iskorištavanje vaših potencijala većinski na vama.

Izvor:

Lilienfeld, S. O., Lynn, S. J., Ruscio, J., i Beyerstein, B. L. (2011). 50 great myths of popular psychology: Shattering widespread misconceptions about human behavior. John Wiley & Sons.