Rodni identiteti, transrodnost i rodna nebinarnost

Vjerujemo da su teme transrodnosti, nebinarnosti i rodnih identiteta, iako aktualne, i dalje velika nepoznanica široj javnosti, a ponekad i kolegama iz struke. Baš je iz tih razloga za Nepopularnu psihologiju u pomoć priskočila univ. spec. kliničke psihologije Iva Žegura.  

Osim što ju neki od vas prepoznaju po ranijim suradnjama s Nepopularom, njezinom kliničkom i stručnom radu ili knjizi o Coming out-u, veseli nas prenijeti vam još jednu veliku vijest! Kolegici Ivi Žeguri ove je godine dodijeljena nagrada napriznatijeg udruženja psihologa u svijetu APA-e: "Division 52 Global Citizen Psychologist Citation 2022", za izniman angažman i doprinos u povećanju vidljivosti i osnaživanju dostupnosti psihologijskih znanstvenih i praktičnih spoznaja o seksualnosti, seksualnim orijentacijama, transrodnosti i rodnim identitetima - kako u lokalnoj, tako i u internacionalnoj zajednici.

Ovim joj putem još jednom čestitamo te nam je jako drago da imamo priliku surađivati s iznimnim kolegama i kolegicama iz struke poput nje. Prenosimo u cjelosti Ivin tekst o ovoj zanimljivoj temi.

Rodni identiteti, transrodnost i rodna nebinarnost - što je što?

Rodni identitet

Svi imamo rodni identitet - bilo cisrodan, bilo transrodan. Pojam rodnog identiteta različit je od rodne uloge. Rodna uloga odnosi se na skup očekivanih obrazaca ponašanja, načina izražavanja emocija i razmišljanja koja su normativno dodijeljena unutar tradicionalno podijeljenog binarnog sustava rodnih uloga muškarcima i ženama.

Rodni identitet definira se kao osobno poimanje osobe kao muškarca ili žene (ili ponekad kao oba roda ili niti jednog roda). Ovaj je koncept povezan s konceptom rodne uloge, a rodna uloga jest vanjska manifestacija osobe, odnosno to kako se osoba prikazuje, a koja odražava rodni identitet. Uslijed socijalizacije u većini kultura djeca se potiču na konformiranje društvenim normama koje su dane u dvije vrlo binarne kategorije o tome kako tipičan muškarac i žena trebaju izgledati, kako se ponašati, što preferirati kako izražavati emocije. Rodni identitet praktički na svim razinama samoodređuje svaka osoba, a nastaje kombinacijom urođenih i vanjskih ili okolinskih faktora. Rodna uloga pokazuje se u društvu putem faktora koje možemo opažati poput izgleda i ponašanja. Primjerice, osoba koja se smatra muškarcem osjeća se najugodnije vezano za osobni rod izražavajući se na maskuline načine i koristeći muške rodne zamjenice te je njegov rodni identitet muški ili maskulini. Međutim, rodna uloga jeste muška isključivo ako je ta osoba pokazuje tipično kroz normativne maskuline karakteristike ponašanja, odijevanja i/ili manirizme. Stoga, rodna je uloga često vanjsko izražavanje rodnog identiteta, ali ne mora to i nužno biti. Kod većine osoba rodni identitet i rodna uloga jesu kongruentne, tj. podudaraju se.

Transrodnost

Transrodnost označava nekongruenciju, tj. nepodudaranje, između rodnog identiteta osobe koji bismo očekivali s obzirom na rodni identitet prema spolu koji je toj osobi pripisan po rođenju (izgledom genitalija).

Transrodne osobe ili trans osobe jesu one čiji se rodni identitet ili rodna ekspresija razlikuju od spola koji im je pripisan po rođenju temeljem izgleda genitalija. Neke transrodne osobe žele medicinski tretman kako bi učinile tranziciju. Ti medicinski tretmani su različiti i uključuju hormonalni tretman i pojedine medicinske zahvate te kirurške postupke namijenjene afirmaciji rodnog identiteta. Kada transrodna osoba učini potpunu tranziciju, odnosno kada hormonalno i kirurški potpuno afirmira svoj spol prema svojem rodnom identitetu, govorimo o transseskualnosti, odnosno o transspolnim osobama.

Za transrodne osobe se često koristi skraćenica "trans". Kada je osobi po rođenju temeljem izgleda genitalija pripisan ženski spol, a ona se identificira maskulino, tada govorimo o transmuškarcu ili trans maskulinoj osobi. Kada je osobi po rođenju pripisan muški spol, a ona se identificira feminino, tada govorimo o transženi ili o trans femininoj osobi. No, pojam transrodnosti uključuje i osobe koje se ne identificiraju binarno, odnosno vrlo striktno unutar kategorije muškog ili ženskog roda, maskulinosti ili femininosti. Rodni identitet nije dihotoman i kategorijalan, već je riječ o fenomenu na kontinuumu koji na svojim krajnjim polovima ima isključivu maskulinost ili isključivu femininost. Mnogo je pojmova koji opisuju rodne identitete. Stoga, pojam transrodan ili transrodnost jest nadređeni, tzv. „krovni“ ili „kišobran“, pojam za opisati različite rodne identitete i iskustva rodnih identiteta na kontinuumu binarnost - nebinarnost.

Nebinarnost

Postoje i rodno nebinarne osobe koje svoj rod definiraju izvan raspona identiteta koji se odnosi na muškarca/maskulino ili žene/feminino i koje se ne uklapaju u ovu binarnu kategorijalnu podjelu. Neke osobe koriste pojam nebinarnog roda ili genderqueer kako bi opisale svoj rodni identitet, dok je za neke druge osobe identificiranje kao rodno nebinarne ili genderqueer previše neodređeno te se stoga žele identificirati nekim drugim rodnim identitetom unutar šireg spektra nebinarnosti, npr. rodno fluidni identitet ili neodređeni identitet.

Mogu se identificirati da uključuju oba roda: mix gender, pangender,
polygender ili androgini koji miješaju elemente bivanja muškarcem i bivanja ženom; ili se ne identificiraju niti s jednim rodom pa se izjašnjavaju da nisu niti jednog roda - neutrino, gender neutral, agender, gender free, genderless ili da nemaju rod - bigender ili trigender (ako im je identitet više između rodova i fluidniji). Postoje i kulturalno specifične rodne odrednice poput two spirited.

Razlikujemo nebinarne inkluzivne identitete, ekskluzivne identitete, fluidne identitete i ostale ili neimenovane identitete. Inkluzivni nebinarni identiteti odražavaju binarne identitete, ali osobe, umjesto da odabiru jedan od identiteta, osjećaju da pripadaju njima objema. Osobe s inkluzivnim nebinarnim identitetom za sebe će reći da su i maskuline i feminine, da su i muško i žensko, i muškarac i žena. Ovdje pripadaju i identiteti poput bigender, trigender, polygender, androgender - identiteti koji odražavaju doživljaj negdje između maskulinog i femininog te intergender (osjećaj identiteta između muškog i ženskog). Androgine osobe, primjerice, izražavaju svoj rodni identitet tako da se oblače na način da drugi ne mogu sa sigurnošću reći radi li se o osobi muškog ili ženskog roda. Neke osobe jesu sretne izgledom i oblikom svoga tijela, a druge će željeti ostvariti određeni stupanj tranzicije koja se odnosi na postupke tjelesne maskulinizacije ili feminizacije kako bi uskladile otjelovljeni self s doživljajem svojeg identiteta.

Postoje i rodno nebinarni ekskluzivni identiteti koji koriste za referencu binarne kategorije, a osobe koje ih imaju odbijaju odabrati bilo koji rodni identitet i izražavaju se neutralno. Ovdje pripada, između ostalog i identitetska odrednica xenogender kojom se osoba odmiče od binarnih rodnih kategorija toliko da želi da je se identificira isključivo putem imena ili kao životinju ili kao izmišljeno biće (npr. SF lik, fantasy stvorenje ili avatara). Osobe s xenogender identitetom imaju osjećaj vlastitog "ja" potpuno odvojenog od predodžbi muškarca i žene te koriste kao polazišnu točku za samodefiniranje i identificiranje ideje i identitete izvan binarne kategorije roda kako bi se opisale.

Osobe s fluidnim rodnim identitetima koriste rod kao polazišnu točku za samoodređenje binarne rodne kategorije, no, umjesto da odabiru jedan od identiteta, osjećaju da se kreću između njih - dakle njihov rodni identitet nije fiksan, stalan, postojan i siguran. Osobe s fluidnim rodnim identitetom u jednom vremenskom periodu reći će za sebe da su više maskuline, a u nekom drugom vremenskom periodu reći će da su feminine ili da se ponekad osjećaju više kao žena, a ponekad više kao muškarac. Dodatno, osobe fluidne u svojoj rodnoj prezentaciji i svome rodnom identitetu mogu osjećati preklapanje ili nejasne granice između rodnog identiteta i seksualne orijentacije.

Postoje oblici rodnih identiteta koji se ne odnose na binarni koncept roda, a osobe s tim identitetom odabiru se identificirati tako da navode pripadanje trećem rodu ili da su drugog roda. Dodatno, mogu ne željeti imenovati ili odrediti svoj rodni identitet. Rodni identitet osoba koje ne imenuju svoj rodni identitet nije niti u kojoj mjeri maskulin, niti je u bilo kojoj mjeri feminin, već je različit od binarnog koncepta identiteta. Osobe koje pripadaju ovom spektru rodne nebinarnosti ne mogu ili ne žele imenovati i odrediti svoj rodni identitet. Doživljavaju se rodno nebinarnim ili genderqueer, ali nekada nemaju pojmove za opisati i izraziti svoj doživljaj i iskustvo roda kroz fiksni identitet ili kroz riječi. Njihova želja za time da ostanu neimenovani može se ogledati i u njihovom samoizražavanju kroz neodređena ili ambivalentna rodna obilježja u oblačenju, stilu frizure i slično.

Svi mi imamo rodni identitet

Važno je napomenuti da svi mi imamo rodni identitet. Osobe koje su u većini i kod kojih rodni identitet odgovara rodu koji im je pripisan po rođenju temeljem izgleda genitalija nazivaju se cisrodne osobe. S obzirom da svi imamo rodni identitet i da su ti rodni identiteti različiti te na kontinuumu (između isključivo muškog/maskulinog preko neutralnih/fluidnih/nebinarnih/andgorinih do isključivo ženskog/femininog) različite rodne identitete ne treba patologizirati. Svatko najbolje zna koji je njegov/njezin/njihov (ovdje koristim upravo i zamjenicu "njihov" jer rodno nebinarne osobe često koriste plural kako bi najbolje objasnile svoj rodni identitet).

Dakle, ne postoji neznanje, nesvjesnost, konfuzija, neusuglašenost, nerazumijevanje vlastitog rodnog identiteta kod transrodnih osoba. Upravo zato što postoji nekongruentnost, dakle nepodudaranje između tjelesnih spolnih karakteristika, roda pripisanog po rođenju s obzirom na izgled genitalija i rodnog identiteta kojeg je osoba svjesna i s kojim se identificira, nastaje rodna disforija. To je potreba transrodnih osoba da afirmiraju svoj rodni identitet putem socijalne tranzicije prezentiranja i izražavanja u vlastitom rodnom identitetu, ostvarivanja pravnog priznanja rodnog identiteta prama samoodređenju transrodne osobe, hormonalnih tretmana i/ili ostalih, najčešće kirurških, medicinskih intervencija namijenjenih afirmaciji rodnog identiteta.

Rodna disforija (rodna nekongruentnost) postoji opisana kao fenomen i uvrštena u "Dijagnostički i statistički priručnik 5" i "Međunarodnu klasifikaciju bolesti 11" kako bi transrodne osobe ostvarile pravo na pristup zdravstvenoj skrbi te medicinskim postupcima unutar zdravstvenog sustava. Uz činjenicu da svi imamo rodni identitet, onda transrodnost i rodna nebinarnost niti po čemu ne predstavljaju patologiju, jednako kao što je slučaj za cisrodni identitet ili za primjerice seksualne orijentacije koje su različite od heteroseksualne.

Izražavanje rodnog identiteta

Ne postoji fiksna definicija nebinarnog i genderqueer identiteta te se neke osobe žele identificirati i kao trans i kao nebinarne. Ove osobe mogu poželjeti istražiti mogućnosti koje im pruža proces rodne tranzicije kako bi uskladile tjelesni izgled s identitetom, bilo da su to medicinski postupci, bilo da žele promijeniti svoje ime i/ili zamjenice tako da njihova rodna ekspresija u većoj mjeri odražava njihov unutarnji doživljaj rodnog identiteta. Neke rodno nebinarne osobe žele imati androgini izgled i unisex ime te rodno neutralne oznake (npr. Mx se koristi umjesto Mr ili Mrs.) ili koriste rodno neodređene zamjenice „oni“. Neke druge rodno nebinarne osobe preferiraju izražavati se na načine koji su tradicionalno maskuliniji ili femininiji ili, pak, da kombiniraju različite aspekte od ovo dvoje.

Iako se često rodni identiteti kolokvijalno miješaju sa seksualnosti, to nipošto nije slučaj. Seksualni identitet, tj. seksualna orijentacija i rodni identiteti, dva su zasebna aspekta identiteta osobe. Rodno nebinarne i genderqueer osobe mogu imati bilo koju seksualnu orijentaciju. U slučaju da ih privlači isključivo jedan rod prema binarnoj podijeli rodnih identiteta, moguće je da će za određivanje vlastite seksualne orijentacije koristiti rodno-specifične pojmove poput androseksualan/na ili androfilan/na ili ginoseksualan/na.

Za rodno nebinarne osobe posebno je zahtjevno to što se u društvu koje na rod gleda kao na dvije zasebne kategorije konstantno moraju opravdavati, ispričavati, objašnjavati vezano za vlastiti identitet. Ponekad se to događa i unutar same transrodne zajednice čiji članovi i članice imaju dominantno binarne identitete pa se dogodi da nebinarne osobe ne budu u potpunosti prihvaćene iz razloga što ih se „ne smatra dovoljno trans“. Rad stručnjaka s rodno nebinarnim osobama uvelike se sastoji od toga da, naročito kada su stručnjak ili stručnjakinja više rodno binarnog identiteta, sjede s vlastitom neugodom i nesigurnosti vezano za ono što im je nepoznato, a tiče se nebinarnih rodnih identiteta. Posebno veliku barijeru rodno nebinarnim osobama čine stručnjaci i stručnjakinje koji nemaju dovoljno kompetencija i znanja za rad s rodno nebinarnim osobama te se osjećaju nesigurno kada im se obrate klijenti i klijentice s rodno nebinarnim identitetima. Tada se, nažalost, često zna dogoditi da se rodno nebinarnu osobu patologizira zbog rodno nebinarnog identiteta, podvrgava dodatnim ispitivanjima i kriterijima jer joj se „ne vjeruje“, odnosno primorava ju se da odabere binarna samoidentificiranja i/ili proces tranzicije.

Zaključno, rodno nebinarni identiteti jednako su vrijedni identiteti kao i oni binarni. Kao stručnjaci i stručnjakinje pozvani smo razvijati svoja znanja i kompetencije u radu s transrodnim osobama uvažavajući njihovo pravo na određivanje rodnog identiteta i u onim situacijama kada se one identificiraju na nebinarnom spektru. Rodni identitet i svijest o vlastitom rodnom identitetu, bio on binaran ili ne, univerzalno je ljudsko iskustvo te sastavni dio vlastitog "ja" svake osobe.