Rodna neravnopranost u obrazovanju i dalje je prisutna. Jedno od polja istraživanja ove teme je analiza sadržaja udžbenika. Osim što su u čitankama hrvatskog jezika žene podstupljene po broju publikacija, ilustracija i napravljenih zadataka, manje je ženskih likova u tekstovima i općenito su likovi jako stereotipno prikazani po zanimanju, osobinama i vrijednosnim sustavima. Međutim, u usporedbi s udžbenicima iz 1990-ih vidimo pozitivan napredak u karakterizaciji likova s više osobina ličnosti, zanimanja i vrijednosti zajedničkih i muškarcima i ženama.

U Izvješću o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2016. još uvijek se govori o prisutnosti rodnih stereotipa, a kao primjer su dane ilustracije žene i 'mamice' u udžbeniku za prvi razred osnovne škole. Na žalost, nismo uspjeli pronaći informaciju je li se ovaj udžbenik od tada promijenio.

Preuzeto iz Izvješća o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova iz 2016.

Želimo li učiti djecu da je u redu seksualizirati žene, ALI samo dok one ne postanu mamice jer tada odbacuju svoje kratke haljine i mijenjaju ih pregačama?

Izvori:
Baranović, B., Jugović, I. i Doolan, K. (2008). Kojeg su roda čitanke iz književnosti? Zagreb: Institut za društvena istraživanja.

http://www.prs.hr