Sada je vrijeme za solidarnost

U jeku cijele situacije s corona virusom koja je u manjoj ili većoj mjeri utjecala na živote svih, na stol uredništva "sletio" je zanimljiv tekst. Tekst koji prenosimo u cijelosti potpisuje Danijela Jandrić, psihologinja s iskustvom rada u školi i u savjetovalištu s djecom i mladima. Osim prakse, ranije je pisala tekstove za portal Istraži me o novijim i zanimljivim istraživanjima u području psihologije. Ovom prilikom zahvaljujemo Danijeli na tekstu te nam je iznimno drago što smo prepoznati kao uredništvo na čiji stol treba baciti materijal. Tekst autorice slijedi u nastavku:

Ovih dana se na Facebook-u pojavljuje oglas europskog parlamenta sa slikom Davida Sassolija, predsjednika europskog parlamenta. Na istoj slici je i njegova izjava: „Today the watchword for Europe is solidarity. No one will be left alone and no one will act alone.“ (Europski parlament, 2020).

Izraz solidarnost se zadnjih par dana može čuti i od drugih važnih osoba u europskim zemljama kao i kod nas u Stožeru za civilnu zaštitu te od mnogih pojedinaca. Solidarnost znači uzajamnost i djelovanje s razumijevanjem i željom da se pomogne drugome. Onaj tko je solidaran, staje na nečiju stranu i pruža podršku (Anić, 1998). Usko uz pojam solidarnosti veže se pojam prosocijalnog ponašanja. To je bilo koji čin koji ima za cilj dobrobit druge osobe (Penner, 2005). Na prosocijalno ponašanje pojedinca utječu ličnost i sociokulturološke karakteristike, ali i situacija (izvanredno stanje) u kojoj se pojedinac nalazi. Latané i Darley (1968) navode pet koraka između izvanredne situacije i ljudske reakcije.

Prvi korak odnosi se na uočavanje događaja. Autori navode da je većina izvanrednih stanja u početku dvosmislena. Prije nego što svaki pojedinac reagira na izvanredno stanje, mora za sebe odlučiti je li i koliko je situacija izvanredna. Drugi korak se odnosi na interpretaciju događaja. Pri tome jako obraćamo pažnju na ljude oko nas,  kako se oni ponašaju i što rade. Ako većina ljudi oko nas ostavlja dojam opuštenosti, vrlo vjerojatno ćemo se i mi tako ponašati.

Treći korak vezan je uz našu vlastitu odgovornost. Ako smo uvidjeli izvanrednost situacije i interpretirali je kao takvu, možemo propustiti uočiti vlastiti dio odgovornosti u reakciji na nju.  Ako propustimo uočiti tu odgovornost, naša reakcija će najvjerojatnije izostati. To se zove difuzija odgovornosti.  Predzadnji korak odnosi se na znanje i kompetencije koje imamo. Ako ne znamo dovoljno o specifičnoj situaciji u kojoj smo se našli ili ako nemamo dovoljne kompetencije, naša primjerena reakcija će također izostati. Na kraju, propustiti primjerenu reakciju možemo i kada procijenimo da je rizik/šteta/nedostatak veći od koristi koju dobivamo. Ova teorija je samo jedna u nizu koje objašnjavaju prosocijalno ponašanje i nikako nije savršena, dakle, ne objašnjava svaki aspekt prosocijalnog ponašanja.

Kako možemo biti solidarni tijekom izvanredne situacije uzrokovane Korona virusom?

Zbog specifičnosti situacije u kojoj se svijet nalazi, solidarnost i prosocijalno ponašanje dobivaju nove konotacije. Solidarni smo i prosocijalni, ako potičemo odgovornu komunikaciju, time što nećemo pridonositi dvosmislenosti ove izvanredne situacije. U Europi i svijetu se ovih dana pojavljuju različiti brojevi oboljelih i umrlih. To zbunjuje pojedinca koji gubi povjerenje u institucije, odnosno istinitost prikazanih brojeva. Stoga, iznimno je važno da svi mi širimo one informacije koje su provjerene i u koje smo sigurni. Ne širimo dezinformacije i neprovjerene informacije! Time zadržavamo jasnu sliku stanja i osjećaj kontrole kod drugih osoba. Budimo smireni i racionalni, kako ne bi potaknuli druge oko sebe da interpretiraju situaciju katastrofičnijom nego što ona jest! Ne širimo paniku! Nadalje, shvatimo vlastiti dio odgovornosti u ovoj situaciji! Na svima nama pojedinačno je da postupamo u skladu s preporukama stručnjaka kako bi pomogli ne samo sebi nego i drugima. Odgovornost znači i paziti koga ćemo slušati i po čijim uputama ćemo postupati. Treba biti jasno da znanstveni pristup i struka imaju glavnu riječ. Ako reduciramo ljudski kontakt, virusu će biti teže širiti se. Dakle, odgovornost je na nama samima.

Potrudimo se i da se informiramo o pandemiji onoliko koliko je potrebno da adekvatno reagiramo na nju. Primjerice, dobro je znati da ako se pandemiji dopusti, ona se može širiti geometrijskom progresijom. Stoga je važno njezino usporavanje između ostaloga i za održavanje zdravstvenog sustava na razini optimalnog funkcioniranja. Razumijevanjem nekih činjenica o pandemiji bolje ćemo razumjeti važnost restriktivnih mjera koje se provode i karantena kao najučinkovitijeg oblika prevencije ili usporavanja pandemije. To nas dovodi i do procjene vlastite štete u odnosu na korist koju će zajednica, država i svijet imati. Ostajati kod kuće na neizvjesno vrijeme može biti frustrirajuće i to je svakako nedostatak i žrtva koju trebamo podnijeti. No, solidarnost prema drugima znači i podnositi određenu žrtvu. Međutim, ta žrtva ne mora biti tako velika ako se uspijemo usmjeriti na pozitivnu stranu života kod kuće. Što možemo raditi? Možemo održavati socijalne kontakte putem interneta i pružati svojim bližnjima poruke podrške. Možemo se sjetiti prijatelja s kojima dugo nismo komunicirali i ostvariti kontakt, podržati ih, pročitati knjigu, pogledati film, otići u potkrovlje i pronaći stare uspomene, slike, razglednice, sjetiti se starih dana s prijateljima i rodbinom. Možemo shvatiti koliko je zapravo velika stvar da smo zdravi i koliko je lijepo uživo se družiti s prijateljima i kako ćemo to napraviti čim sve ovo prođe. Zatim, možemo skuhati ručak, sjesti na balkon i popiti kavu ili čaj i uživati u proljetnom suncu i zraku, igrati videoigre, ponovno sastaviti željeznicu, svirati, napisati pjesmu ili dnevnički zapis, upisujući na koji način će nas ova kriza jednoga dana promijeniti na bolje.

Solidarnost znači još i stajanje na stranu i pružanje pune podrške onima koji ovoga trena neumorno rade, pokazuju veliku hrabrost i žrtvu kako bi pružili najoptimalniju medicinsku skrb i zaštitu svakom pojedincu, kao i one koji im u tome pomažu i sve one koji čine sve da život funkcionira što je moguće normalnije. To ćemo učiniti tako što ćemo im se zahvaliti i pohvaliti svakog od njih koga poznajemo. Nećemo im tražiti nedostatke i greške niti ćemo ih ometati u svemu što rade. Starijim osobama ćemo se ponuditi da odemo u kupnju umjesto njih. To je solidarnost i prosocijalno ponašanje koje je u ovom trenu nužno kako bi svi optimalno prebrodili ovo što je sada i što nas čeka.

Nastavno na tekst kolegice, upućujemo Vas na korona.hr gdje možete pronaći sve službene informacije, vladine odluke i donesene mjere, aktualne brojke, odgovore na brojna pitanja, važni kontakte (HZJZ, Ministarstvo zdravstva RH i MUP-ovo Ravnateljstvo civilne zaštite RH). Imaju otvoren čak i Instagram profil.

Izvori iz teksta:

Anić, V. (1998). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi Liber
European Parliament, (2020, 14. ožujka). Not since the end of the Second World War have we faced such a dramatic crisis,” said President of the European Parliament David Sassoli. Preuzeto sa linka.  
Latane, B., Darley, J. M. (1968). Group inhibition of bystander intervention in emergencies. Journal ofPersonality and Social Psychology, 10, 3, 215 - 221.
Penner, L. A., Dovidio, J. F., Piliavin, J. A. (2005). Prosocial behavior: multilevel perspectives. Annu. Rev. Psychol, 56: 14.1 – 14.28.