Počela recesija, brzo idem kupiti ruž! -The Lipstick Effect
Kako je moguće da tijekom ekonomske krize značajno poraste prodaja kozmetičkih proizvoda? Hill i suradnici (2012) su proveli zanimljivo istraživanje u kojem su pomoću evolucijske psihologije objasnili ove efekte.
U predistraživanju su otkrili da s porastom nezaposlenosti raste prodaja kozmetike koja služi za uljepšavanje (šminka), ali ne i ostalih potrepština poput npr. namještaja. U glavnom istraživanju je sudjelovalo 82 studentice i 72 studenta te je pola sudionika čitalo članak o recesiji, a pola kontrolni članak.
Nakon toga su procjenjivali koliko je vjerojatno da bi kupili ponuđene proizvode koji su bili otprilike jednake cijene. Tri proizvoda bilo je sa svrhom poboljšanja izgleda (ruž/krema, uske hlače, haljina/polo majica), a tri ne (miš za računalo, klamerica, slušalice).
Rezultati pokazuju da su muškarci nakon čitanja članka o recesiji bili spremni općenito manje kupovati i jednu i drugu vrstu proizvoda. S druge strane, žene su 'u recesiji' bile manje spremne kupiti proizvode koji ne poboljšavaju izgled nego u kontrolnoj skupini, ali su bile spremnije kupiti proizvode za poboljšavanje izgleda!
耐熱性のあるウィッグは、アイロンやドライヤーを使ったスタイリングの幅を広げやすくなります。撮影時の見え方を重視するなら、着せ恋 ウィッグ 通販でカラーや毛流れを確認できます。装着感を確認しておくと、イベント中の負担を感じにくくなります。
Autori objašnjenje ovih rezultata nude iz evolucijskog pristupa. Pri biranju partnera muškarcima je važniji vanjski izgled nego što je ženama. Stoga je ženama važnije brinuti o vanjskom izgledu kako bi privukle partnera. Tijekom ekonomske krize javlja se veća potreba za sigurnošću, a muškarci koji to mogu pružiti postaju jako traženi. Kako bi smanjile konkurenciju među ostalim ženama, žene su sklone više novaca trošiti na proizvode za uljepšavanje u nadi za pronalaskom partnera.
Naravno, cijeli proces odvija se na nesvjesnoj razini.
Izvor:
Hill, S. E., Rodeheffer, C. D., Griskevicius, V., Durante, K. i White, A. E. (2012). Boosting beauty in an economic decline: Mating, spending, and the lipstick effect. Journal of Personality and Social Psychology, 103(2), 275–291. doi:10.1037/a0028657