Barnumov efekt ili zašto vjerujemo u horoskop

Dragi čitatelju,
S obzirom na to da si baš u ovom trenutku odabrao pročitati članak na navedenu temu, velika je vjerojatnost da te motiviraju izazovnost i osobni razvoj. Osoba si koja voli društvo, ali ti također treba i vrijeme za sebe kako bi si u potpunosti napunio baterije. Preferiraš raznolikost te, unatoč tome što izvana djeluješ organizirano i stabilno, osjećaš nervozu i zabrinutost u slučaju kada ti se ograniči dolazak do cilja. Sklon si raditi na sebi i usavršavati se, pri čemu možeš biti previše samokritičan te previdjeti svoje dosadašnje uspjehe.

Jesu li navedene tvrdnje bar u nekoj mjeri pogodile vašu osobnost? Najvjerojatnije jesu. Međutim, jesu li u podlozi takvih pretpostavki naše proročke sposobnosti? Najvjerojatnije nisu.

Puno je razloga zašto pojedinci vjeruju u ovakva predviđanja, no jedan od njih posebno dolazi do izražaja pri našoj percepciji točnosti istih, odnosno uvjerenja da se pojedini opis odnosi upravo na nas. Razlog navedenog točnog predviđanja nečije osobnosti uglavnom leži u Barnumovom efektu. Naime, ovdje je riječ o efektu pod čiji utjecaj padamo kada generalizirane i nejasne opise "naše" osobnosti prihvatimo kao unikatne, ispravne i specifične za nas.

Primjer navedenog efekta, kao u primjeru na početku teksta, možemo prepoznati u popularnom dnevnom horoskopu koji možemo pronaći unutar gotovo svih novina i na različitim internetskim portalima. Unatoč tome što iza pisanja tako javno dostupnog horoskopa često nisu stručnjaci u području ličnosti, navedene nas tvrdnje ipak uspiju "pogoditi" pa nam se dogodi "ovo sam baš ja" trenutak.

Uz osobine specifične za svaki astrološki znak, dnevni horoskop nerijetko uključuje i predikcije i savjete namijenjene pojedinom znaku za taj dan. Neki od primjera su: "Dan je dobar za svaki posao povezan s ljudima i kontaktima." ili "Znate tko ste i čemu stremite, pa se tako i ponašajte!" Navedeni primjeri su savjeti koje dnevni horoskop ima za dva različita znaka, no, ako pročitamo i jedan i drugi savjet, možemo prepoznati kako ih lako možemo primijeniti neovisno o svojem znaku. Takve tvrdnje su sugestivne te nas usmjeravaju na obraćanje pažnje tijekom dana na dokaze koji upućuju na istinitost istih ili na aspekte dana na koje možemo primijeniti takve savjete.

Horoskop je samo jedan (i najstereotipniji) primjer situacije u kojoj smo izloženi Barnumovu efektu. Uz horoskop, takve tvrdnje možemo pronaći i rješavajući BuzzFeed kvizove osobnosti koji uspijevaju procijeniti našu dominantnu osobinu ličnosti na temelju 5 pitanja o najdražem doručku! Jedan od najraširenijih i najpoznatijih upitnika ličnosti je Myers-Briggs upitnik ličnosti, u čijim opisima profila osobnosti također s lakoćom možemo pronaći brojna obilježja Barnumovskih tvrdnji. Nadalje, našu želju za individualiziranim pristupom osobnosti prepoznale su i određene aplikacije (npr. Netflix, YouTube i Spotify) koje nam nude personalizirane liste sadržaja kreirane isključivo i samo za nas. Nakon što vidimo imena serija, filmova ili pjesama ispod podnaslova "Preporučeno za (naše ime)", veća je vjerojatnost da ćemo se složiti s njihovim odabirom i usmjeriti na sadržaj koji nam se sviđa (a na koji bismo vjerojatno naletjeli i bez navedenog podnaslova) te zaključiti da je njihova predikcija o našoj osobnosti precizna i istinita.

Povijest Barnumovog efekta

Barnumov efekt se često naziva i Forerov efekt. U nastavku stoje informacije ukratko i o jednom i o drugom izvoru imena pa slobodno odaberite koji naziv vam je draži.

Phineas Taylor Barnum bio je zabavljač u 19. stoljeću, najpoznatiji po izjavi: 'There's a sucker born every minute", što bi, uzimajući u obzir i kontekst, u prijevodu glasilo: "Naivna se osoba rodi svake minute". Barnum je često koristio generalizirane tvrdnje koje su njegovu publiku uvjerile u to da on u potpunosti poznaje njihovu osobnost. Ne možemo s potpunom sigurnošću reći da upravo on stoji iza poznate tvrdnje, no sigurni smo da je pokrenuo lavinu istraživanja i poigravanja idejom ljudske naivnosti, zbog čega se kroz vrijeme njegovo ime i zadržalo uz navedeni efekt.

Za znanstveni osvrt i osnovu ovog efekta zaslužan je psiholog Bertram Forer. Forer je sredinom 20. stoljeća proveo eksperiment prilikom kojeg je svim svojim sudionicima dao personaliziranu povratnu informaciju na njihove rezultate na testu osobnosti, nakon čega su sudionici trebali procijeniti koliko je njegova povratna informacija zapravo "pogodila" njihovu osobnost. Gotovo svi sudionici izjavili su kako se Forerova povratna informacija na njihovu osobnost uistinu i odnosi na njih, no pravi je eksperiment bio taj što je Forer svima dao jednaku elaboriranu povratnu informaciju neovisno o njihovim rješenjima na testu osobnosti! Takozvana personalizirana povratna informacija bila je zapravo isječak iz horoskopa.

Zašto dolazi do Barnumovog efekta?

Svi smo nekad, svjesno ili nesvjesno, pali pod utjecaj navedenog efekta. Naime, koliko god smo jedinstveni i posebni, postoje određene zakonitosti kojima smo svi u nekoj mjeri podložni.

Neke od spomenutih zakonitosti uključuju i našu sklonost tome da se lakše poistovjetimo s pozitivnim tvrdnjama o našoj osobnosti. Podlogu možemo pronaći u tzv. Pollyanna Principu, fenomenu koji objašnjava ljudsku sklonost da lakše pamti pozitivne događaje od onih negativnih. Objašnjenje iza ovog fenomena glasi da stremimo ugodnim emocijama te nastojimo izbjegavati neugodu, pri čemu si pomažemo usmjeravanjem pažnje na pozitivne događaje. Nadalje, stupanj našeg slaganja s određenim tvrdnjama će uvelike ovisiti i o tome koliko se tvrdnja uklapa u našu viziju o svijetu i svojem mjestu u tom svijetu. Na istom tragu, lakše ćemo se poistovjetiti s tvrdnjama koje rezoniraju s našom idealnom slikom nas samih i onima koje su slične verzijama nas kao ljudi kakvi želimo biti. Barnumovske tvrdnje uistinu najčešće uključuju opisivanje pozitivnih i poželjnih aspekata naše osobnosti, što ćemo, posljedično, lakše prihvatiti kao istinu, nego što bi bio slučaj da je riječ o kritiziranju.
Uz navedeno, prilikom čitanja ovakvih tvrdnji selektivno usmjeravamo pažnju na sličnosti sa svojim dosadašnjim iskustvom i primjećujemo aspekte koji se podudaraju, a istovremeno izbacujemo iz fokusa aspekte koji nisu primjenjivi na nas. Ako se barem jedan aspekt tvrdnje preklopi s našim iskustvom, pažnju ćemo usmjeriti na taj aspekt te povjerovati u istinitost cijele tvrdnje.

Barnumov efekt bit će jači ako su tvrdnje pozitivne te primjenjive na različite životne situacije; npr. "Snalažljiva si osoba koja s lakoćom rješava probleme s kojima se susretne." Predstavljeni primjer nas navodi na to da se prisjetimo situacije u kojoj smo uspješno riješili problem kojemu smo bili izloženi, a ne specificira područje našeg života, što nam omogućuje da pažnju automatski usmjerimo na ono područje u kojem smo jaki (bili to socijalni odnosi, posao ili u potpunosti treće područje našeg života). Uz pozitivnost, na jačinu efekta utječe i izvor od kojega smo navedenu tvrdnju čuli. Naime, ako nam tvrdnju kaže vjerodostojan izvor u koji imamo povjerenja te za koji smatramo da ima kredibilitet, veća je vjerojatnost da nećemo preispitati istinitost istog. Također, još jedan ključni element koji nas čini podložnijima za takav efekt jest personalizacija tvrdnje. Dakle, veća je vjerojatnost da ćemo prihvatiti tvrdnju ako je u jednom dijelu te tvrdnje naveden naš identifikacijski pokazatelj (kao što su, primjerice, ime ili astrološki znak).

Zaključno, Barnumove tvrdnje možda jesu generalizirane i nejasne te nisu nužno napisane specifično za nas, no ti ih razlozi ne čine i neistinitima. Njihova usmjerenost na pozitivne aspekte naše osobnosti usmjerava nas na introspekciju i stavljanje naših jakih strana u fokus. U današnjem se digitalnom svijetu naglasak često stavlja na izbjegavanje neuspjeha, prikrivanje svojih mana te unaprijeđenje i mijenjanje svoje osobnosti. Iz tog je razloga ponekad lako zaboraviti pokloniti nešto pažnje i svojim jakim stranama, a svoje nesigurnsoti i slabosti premjestiti u drugi plan.

Činjenica da određena tvrdnja nije napisana isključivo za nas, već da tu kvalitetu dijelimo i s drugim ljudima, ne čini ju nužno neisinitom. Poticaj da se prisjetimo situacije na koju smo ponosni i zadovoljni načinom kako smo postupili može donijeti više koristi nego štete. Ipak, svjesnost o postojanju navedenog efekta nas usmjerava na to da budemo kritičniji prema sadržaju koji čitamo te da ne "padnemo" na svaku individualiziranu poruku.

Izvori: