Kako provodiš slobodno vrijeme?

Nakon napornog radnog tjedna jedva dočekamo slobodan vikend i onda se pitamo kako ga iskoristiti te što raditi kako bismo skupili energiju za nove radne pobjede. Tada smišljamo razne aktivnosti koje će nas povezati s drugima, odmoriti nas ili opustiti. Neke od njih radimo sami, neke s drugim ljudima sličnih interesa, ali, povrh svega, najvažnije nam je da u njima uživamo. Čemu nam služe takve aktivnosti te zašto nas upravo one opuštaju u naše slobodno vrijeme?

Treba mi odmor!

Prilikom vođenja užurbanog života, kao i svakodnevnih stresora s kojima se susrećemo, i ne primjećujemo koliko malo vremena zapravo posvećujemo sebi i vlastitim zadovoljstvima, a koliko je to bitno za ugodan život i lakše nošenje s raznim situacijama. Ponekad nas to dovodi do pojave intenzivnijih emocionalnih smetnji poput anksioznosti, depresivnosti ili burnouta. Burnout, ili "sagorijevanje", često je posljedica dugoročnog izlaganja raznoraznim prilagodbama i stresnim situacijama koje ne možemo tako lako riješiti. Osoba koja doživi burnout osjećat će se iscrpljeno, preopterećeno, bespomoćno i s manjkom motivacije, a takve emocionalne, kognitivne i ponašajne promjene posljedično mogu uvelike utjecati na druge sfere života kao što su zdravlje, posao ili socijalni odnosi. Kako bismo što uspješnije izbjegli sagorijevanje, bitno je osluškivati sebe i na vrijeme primijetiti da smo preopterećeni, postaviti zdrave granice, potražiti socijalnu podršku i pronaći ugodne aktivnosti tijekom kojih ćemo posvetiti vrijeme sebi. Tu je važno imati na umu da iscrpljenost koju osjećamo ne možemo uvijek riješiti samo kvalitetnim snom, već postoji nekoliko oblika odmora koji su jednako važni. Osim fizičkog odmora, koji nadoknađujemo snom, postoje i socijalni, mentalni, senzorni, emocionalni te duhovni odmor i odmor od kreativnosti. Već se i po samim nazivima može naslutiti što nam svaki od njih donosi, a na nama je da osluškujemo vlastite potrebe i procijenimo koji od njih nam trenutno najviše nedostaje.

Osnaživanje kroz aktivnosti

S obzirom na to da umor i iscrpljenost ne rješavamo uvijek samo dobrim snom, razmislimo malo o tome koje nas aktivnosti dovode do stanja ugode i odmora, baš kao i osmosatni spavanac. Koju god aktivnost ili hobi izaberemo da time popunimo svoje slobodno vrijeme, slični temelji u podlozi njih nas opuštaju, stvaraju osjećaj ugode i, istovremeno, osnažuju. Neki od njih su kreativnost, izražavanje emocija, jačanje samopouzdanja ili učenje novih vještina. Kreativnost, i širok spektar aktivnosti koje ona uključuje, pomaže nam sagledati stvari iz drugačije perspektive te pronaći inovativna i potencijalno lakša rješenja za naše probleme. Bavljenjem kreativnim aktivnostima u slobodno vrijeme jačamo ovu sposobnost za rješavanje problema i u drugim područjima života. Također, kreativni proces ključan je dio ekspresije pa tako kroz različite aktivnosti i hobije lako možemo izraziti i proraditi sve ugodne i neugodne emocije koje nas prate. Ujedno, svi ovi faktori doprinose jačanju naše psihološke otpornosti. Psihološka otpornost je sposobnost emocionalnog i psihičkog nošenja s traumatskim iskustvom ili stresnom situacijom, odnosno služi zaštiti osobe od potencijalno negativnih efekata stresora s kojima se susreće. Otpornost kao sposobnost oporavka od trauma povezana je s kreativnošću kroz fleksibilnost i sposobnost prilagodbe. Osoba s razvijenom otpornosti na stres fleksibilna je u prilagođavanju novim situacijama, dok istovremeno zadržava osjećaj samoefikasnosti, svijesti o sebi te psihičku dobrobit.

Što izabrati?

Aktivnosti koje donose dobrobiti, koje smo ranije spominjali, mogu biti iz raznih područja kao što su umjetnost, znanost, obrt, sport, književnost ili kulinarstvo.

Kist u ruke

Bili vi profesionalni slikar/ica ili samo šarali olovkom po papiru tijekom telefonskog razgovora s dragim ljudima, istraživanja pokazuju da likovno izražavanje smanjuje anksioznost te da se likovno izražavanje kao pozitivna distrakcija pokazalo efikasnim za trenutno poboljšanje raspoloženja, a da ekspresija neugodnih emocija ovim medijem pomaže u dugoročnom pogledu, što smo spomenuli i u jednom od naših prethodnih članaka o povezanosti umjetnosti i psihologije. Likovni izraz jedan je od vrlo bitnih načina ekspresije emocija, koje je ponekad teško verbalizirati, a ljudsko umijeće stvaranja pomaže nam da to učinimo na drugi način.

''Volim se gibat, gibat''

Izražavanje plesom, pokretom i tjelesnim aktivnostima, osim što izaziva osjećaj zadovoljstva, ugode i opuštenosti, služi također i osnaživanju motoričkih sposobnosti, spontanoj ekspresiji i proradi emocionalnih iskustava. Putem otkrivanja novih pokreta usvajaju se novi obrasci psihičkog i socijalnog funkcioniranja. Kroz fizičku aktivnost mladi se uče regulaciji emocija, boljoj koncentraciji, grade interpersonalne vještine i podižu vlastito samopoštovanje, što posljedično smanjuje simptome anksioznosti, stresa i depresivnosti.

Pisanjem do zdravlja

Bavljenje pisanjem pomaže jačanju samopouzdanja, poboljšanju kvalitete komunikacije i socijalnoj integraciji. Kod mladih također pomaže i u stvaranju vlastitog identiteta. Mogućnost pisanja pogoduje i osobama koje teže usmeno izražavaju svoje emocije, što je dodatan plus za terapijski rad - time bi se olakšao uvid u emocionalno stanje opisanih osoba. Mnoga istraživanja, koja uključuju terapijsko pisanje kao tretman, pokazala su značajne dobrobiti u vidu smanjenja anksioznosti, dubljeg proživljavanja emocija, unaprjeđenje u emocionalnom i kognitivnom funkcioniranju, razvijanju poželjnih socijalnih vještina te donošenja odluka. O dobrobitima književnog izražavanja pisali smo i u jednom od prijašnjih članaka na temu ekspresivnih tehnika u terapiji.

Što se to dobro kuha?

Kulinarstvo kao aktivnost zahtijeva multifunkcionalnost te uključivanje fizičkih, socijalnih i kognitivnih vještina. Ono omogućuje improvizaciju, snalaženje i dekoraciju tako da potiče kreativnost, ekspresiju, zdravu prehranu i socijalne odnose (naročito među ukućanima) te u tom smislu može biti vrlo bitno za dobrobit pojedinca. U terapeutskom smislu, kulinarstvo služi kao terapija kognitivne sanacije koja ima cilj poboljšati izvršno funkcioniranje osobe, a time umanjiti simptome psihičkih smetnji.

Ovdje smo naveli samo neke od mogućih aktivnosti koje možete odabrati kako biste kvalitetno ispunili svoje slobodno vrijeme zbog navedenih dobrobiti. Aktivnosti za vrijeme slobodnog vremena omogućuju nam distanciranje od okolnih stresora i potpunu zanesenost, koja nam ostavlja malo kognitivnog kapaciteta da razmišljamo o stvarima koje bi nas inače zamarale. Slične dobrobiti na vas može imati i glazba, šetnja ljubimca ili intelektualni rad - sve dok u tome uživate, to je pravi izbor za vas.

Izvori:

Everall, R. D., Altrows, K. J., i Paulson, B. L. (2006). Creating a future: A study of resilience in suicidal female adolescents. Journal of Counseling and Development, 84, 461–470.
Diedrich, J., Jauk, E., Silvia, P. J., Gredlein, J. M., Neubauer, A. C., i Benedek, M. (2018). Assessment of real-life creativity: The Inventory of Creative Activities and Achievements (ICAA). Psychology of Aesthetics, Creativity, and the Arts, 12(3), 304.
Jurakić, D., Andrijašević, M., i Pedišić, Ž. (2010). Osnove strategije za unapređenje tjelesne aktivnosti i zdravlja zaposlenika srednje dobi s obzirom na obilježja radnog mjesta i skolnosti ka sportsko-rekreacijskim aktivnostima. Sociologija i prostor: časopis za istraživanje prostornoga i sociokulturnog razvoja, 48(1 (186)), 113-131.
Malchiodi, C.A. (2003). Handbook of Art therapy. The Guilford Press. New York.
Marić, I., Lovrić, F. i Franjić, D. (2020) Utjecaj rekreacijskih aktivnosti na mentalno zdravlje. Zdravstveni glasnik, Vol. 6. No.2. Martinec, R., Šiškov, T., Pinjatela, R., i Stijačić, D. (2014). Primjena psihoterapije pokretom i plesom u osoba s depresijom. Socijalna psihijatrija, 42(3), 145-154.
Metzl, E. S., i Morrell, M. A. (2008). The role of creativity in models of resilience: theoretical exploration and practical applications. Journal of Creativity in Mental Health, 3(3), 303–318.
Mosko, J. E., i Delach, M. J. (2020). Cooking, creativity, and well‐being: An integration of quantitative and qualitative methods. The Journal of Creative Behavior.