Život (ni)je Euforija vol.2: kriza identiteta

Iako se Euphoria najviše fokusira na lik Rue i njezine psihičke poteškoće, koje smo razmotrili u prethodnom članku, njezini popratni narativi vrlo slikovito prikazuju razvoj samopoimanja, koji počinje već u djetinjstvu, kao i razvoj identiteta, koji obilježava doba adolescencije. Prethodno smo se dotaknuli krize četvrtine života, specifične za prijelaz iz adolescencije u odraslu dob, a u ovom ćemo se članku osvrnuti na prikaz adolescentske krize identiteta kroz neke od likova iz serije.

Utjecaj obiteljskih figura i odnosa na razvoj identiteta

Nošenje s gubitkom

Euphoria se dosta dotiče teme nošenja s gubitkom voljene osobe, primarno kroz priču Rue, za koju smrt oca predstavlja iznimnu traumu, time se ispreplićući s već otprije prisutnim psihičkim teškoćama koje proživljava. Ovu je temu u svojoj školskoj predstavi obradila njezina prijateljica Lexi, koja se i sama morala nositi s (nešto drukčijim) gubitkom oca.

Zanimljivo je vidjeti kako su na Lexi i njezinu stariju (iako mnogo nezreliju) sestru Cassie utjecali isti događaji - alkoholizam majke, koja je u svakoj sceni prikazana s čašom vina u ruci, odlazak oca od kuće nakon rastave te njegova ovisnost o analgeticima nakon teške prometne nesreće i prestanak posjećivanja obitelji.

Daddy issues?

Dok Lexin narativ ne posvećuje mnogo pažnje njihovom ocu i njegovom utjecaju na njezin razvoj, vidimo da je Cassie od malena s njime bila osobito povezana, zbog čega ju je izuzetno pogodilo njegovo odsustvo. Kroz seriju posljedično uočavamo njezino konstantno traženje potvrde svoje vrijednosti od muškaraca, koji je većinom tretiraju kao seksualni objekt i iskorištavaju za svoje sebične potrebe. Kada Cassie počne potajno izlaziti s Nateom, (svježe) bivšim on-and-off dečkom svoje najbolje prijateljice Maddy, postaje opsjednuta osvajanjem njegove naklonosti. Neki romantičari će možda reći da je to zaljubljenost ili čak ljubav - no, možda je to opsesivna težnja za potvrdom vlastite vrijednosti.

Odrastanje u sjeni sestre

S druge strane, Lexi, koja je odrastala u sjeni Cassie koja je etiketirana kao vrlo privlačna, uvijek se osjećala kao pasivni promatrač života. Tek u drugoj sezoni, kada se odvaži napraviti školsku predstavu na temelju scenarija koji je napisala o svom dotadašnjem životu, Lexi izlazi iz sjene i postaje "bitan" lik koji usmjerava radnju serije. Pretakanjem svojih riječi u predstavu, Lexi nam dopušta da upoznamo tipičan prototip "pozadinskog lika" čiji intelekt i vrijednost prolaze neopaženo.

Trauma u ranom djetinjstvu

Uz Cassie, Nate predstavlja kristalno jasan primjer osobe na čiji je razvoj ličnosti velik utjecaj imala roditeljska figura - njegov otac Cal. Međutim, umjesto traženja potvrde trudom oko osobe koja mu se sviđa (osim u počecima odnosa), Nate pokazuje probleme s kontrolom bijesa te toksične obrasce psihičkog i fizičkog nasilja čije su žrtve najčešće njegove djevojke. Isto jasno vidimo u brojnim scenama s Maddy, a kasnije s Cassie, u kojima Nate prebacuje krivnju na njih, naziva ih pogrdnim imenima, baca stvari i guši (Maddy), da bi se zatim ispričavao i govorio im koliko ih voli.

Kao glavni uzrok Nateovog konstantnog bijesa koji projicira na druge pojedince nameće se njegovo otkriće snimki seksualnih odnosa njegovog oca s mladim muškarcima i trans ženama, koje se dogodilo u djetinjstvu. Prema navodima njegove majke, Nate je bio drago dijete koje se u jednom trenutku naglo promijenilo. Iako Nateova majka nije znala za njegovo otkriće, jasno se upućuje na to kao uzrok njegove promjene u ponašanju.

Odbacivanje pravog identiteta u korist socijalno poželjnog

Ponašanje Nateovog oca Cala objašnjeno je prikazom njegove (uzvraćene) ljubavi prema najboljem prijatelju Dereku, koje se "odrekao" zbog saznanja da je njegova djevojka Marsha (Nateova majka) trudna. Dakle, mogli bismo zaključiti da su njegova (ne)djela posljedica nesuglasja željenog života i identiteta (slobode izražavanja svoje seksualnosti i ostvarivanje partnerstva s Derekom) koji je odbacio i života na koji je pristao (brak s Marshom). U ovom primjeru prikazan je čest slučaj odluke donesene pod pritiskom socijalnih normi i uvjerenja drugih pojedinaca.

Rodna disforija i depresija

Između ostalog, Euforija se dotiče i problematike rodne disforije, odnosno tjeskobe zbog nesuglasja biološkog spola i subjektivnog spolnog identiteta, koja sa sobom često povlači druge psihičke teškoće. Rodna disforija najčešće se javlja u djetinjstvu, što vidimo i kroz priču Jules, koja kao dijete iskazuje kombinaciju rodne disforije i depresije, pri čemu je depresija vjerojatno posljedica osjećaja nepripadanja vlastitom tijelu. Međutim, osim spominjanja u pozadinskoj priči o Jules, ovoj problematici nije posvećeno mnogo pažnje.

Interesi i identitet

Izgradnja identiteta na temelju osobnih interesa prikazana je na primjeru McKaya, koji je identitet utemeljio na svojoj uspješnosti u američkom nogometu. Međutim, na fakultetu je shvatio da je među dobrim igračima on sam prosječan te da vjerojatno neće uspjeti kao profesionalni igrač, što je uzrokovalo veliku krizu identiteta. Gubitkom nečega što ga je dotad definiralo kao osobu, McKay počinje propitivati tko je on zapravo i koja je njegova uloga u svijetu i društvu.

Tjelesna masa i samopoimanje

Odličan primjer predstavlja i Kat, čije je samopoštovanje i samopouzdanje narušeno zbog nesuglasja njezine slike o sebi (doživljava se pretilom i neprivlačnom, zbog čega se mrzi) i njezinog "idealnog ja" (privlačne i samouvjerene žene).

Pod pritiskom svojih prijateljica, koje imaju dovoljno samopouzdanja za upuštanje u romantične odnose (obično temeljene na fizičkoj privlačnosti), Kat odlučuje napraviti makeover i postaviti se kao netko tko je samouvjeren, što je ohrabruje u dotad nezamislivim potezima.

Ovim se postavlja pitanje: može li nas glumljenje samouvjerenosti nakon određenog vremena dovesti do iste? Kat nam u kasnijim epizodama ipak pokazuje da "fake it till you make it" propaganda nije magični lijek za popravak slike o sebi. Najjasnije to možemo vidjeti u sceni slikovitog prikaza njezinog unutarnjeg sukoba izazvanog mržnjom prema sebi i vlastitom tijelu. Navedeni problemi prisutni su i kod poremećaja prehrane, od kojih dva najčešća predstavljaju anoreksija i bulimija, a najčešće se javljaju upravo u adolescenciji.

Stand by me

Mogli bismo se zapitati je li čitav život izmjena kriza ovisno o našoj životnoj sezoni, odnosno razvojnom stadiju - međutim, čak i Euphoria nam u nekim trenucima pokazuje da ne mora sve biti tako sivo. Pritom ne mislimo na obojene scene zlouporabe psihoaktivnih sredstava, već na one koje pokazuju koliko nam interpersonalni odnosi, osim problema, mogu donijeti i mnogočega pozitivnog, a time nam i pomoći da svoje krize lakše prebrodimo.

Za kraj vas ostavljamo s jednim kratkim videotečajem razvojne psihologije adolescencije, za slučaj da prethodno spomenute (i s njima povezane) razvojne pojmove želite dodatno razmotriti.

Izvori