Teško da vas je do sada zaobišla jedna od najpoznatijih britansko-irskih serija novijeg datuma "Derry Girls". Možda ste ju vidjeli u ponudi naslova na Netflixu ili ste, pak, nabasali na neku od urnebesnih scena koje često kruže po društvenim mrežama. No, u slučaju da vam je ova serija u potpunosti nepoznata, dat ćemo vam kratak presjek koncepta i osvrnuti se na jednu od mnogih specifičnosti ovog djela, a na kraju vam odati i kakve to sve veze ima s bliskim nam Sarajevom.

"Problematične" Derry Girls

Ukratko, ova, od kritičara i od publike jako pozitivno prihvaćena, serija prati petero srednjoškolaca u njihovim svakodnevnim avanturama. Kroz tri sezone ispratit ćemo Erin, Clare, Michelle, Orlu i Jamesa kroz njihovo obrazovanje u srednjoj katoličkoj školi. Sama škola, kao i obitelji protagonista, puna je zanimljivih ličnosti. No, ono što nam je u fokusu ovog članka jest povijesni kontekst u kojem se radnja serije odvija.

Serija je smještena u Derryju, malom gradu u Sjevernoj Irskoj, kasnih 1990-ih, tijekom sukoba između katoličke i protestantske zajednice poznatog kao "The Troubles". Sjevernoirski sukobi ili "The Troubles" odnose se na tri desetljeća nasilja i konflikata koji su se odvijali u Sjevernoj Irskoj i okolnom regijama, a koji su započeli krajem '60-ih i trajali do kasnih '90-ih. Ovo razdoblje bilo je obilježeno etničkim, vjerskim i političkim sukobima između protestantske većine koja je zagovarala ostanak Sjeverne Irske u Ujedinjenim Kraljevstvu i katoličke manjine koja je željela ujedinjenje s Republikom Irskom.

Sukobi su uključivali terorističke napade, prosvjede, upade u zajednice, ubojstva i druge oblike nasilja koji su rezultirali tisućama smrtnih slučajeva i ozbiljnom patnjom stanovništva. Serija odlično balansira između autentičnog humora i prikaza "normalizacije" života u "nenormalnim" uvjetima.

Serija ne ignorira stvarnost, ali istovremeno pokazuje koliko su srednjoškolci odrasli u takvom okruženju naviknuti na brigade na cestama, potencijalne napade i stroge mjere sigurnosti. Politički sukobi i nasilje ne zaustavljaju njihov život i odrastanje. Unatoč svemu, glavni likovi se razvijaju, zaljubljuju, otkrivaju svoju seksualnost, pronalaze svoj glas kroz poeziju te se, naravno, kontinuirano sukobljavaju sa svim oblicima autoriteta.

Iako neki mogu reći da su roditelji u seriji suviše popustljivi prema mladima koji odrastaju u opasnom okruženju, važno je sjetiti se trajanja sukoba. Serija nas na ovo podsjeća u epizodi obljetnice mature kada smo vraćeni u 1977. godinu i maturalnu večer roditelja protagonista. Isti ti roditelji su zadržani u dvorani zbog dojave o potencijalnoj bombi. Isti ti roditelji su doživjeli masakr "krvave nedjelje" prije nego su i zakoračili u srednju školu. Ako i niste čuli za ovaj užasan događaj gdje je živote izgubilo trinaest civila, zasigurno vam je poznata pjesma "Sunday Bloody Sunday" grupe U2 koja je posvećena upravo ovom događaju.

U ovom prikazu društva autori su odlično izbjegli "zamku" jednodimenzioniranja zajednice koja je odrastala s nasiljem koje toliko traje, ne dozvoljavajući da ih to definira i prikazujući različite aspekte njihovih života mimo sukoba. Istovremeno, važnost političkih pitanja nije zanemarena te su teme referenduma i mirovnog sporazuma poznatog kao "Good Friday Agreement" prikazane scenama koje vas neće ostaviti ravnodušnima.

Scream for me Sarajevo

Dok ste čitali opis suživota s ekstremnim situacijama, možda vam je glavom prošla misao kako ovo nije tema zbog koje moramo ići sve do Irske. Svima je jasno da živimo na području koje ima sličnu povijest sukoba i stradanja. Brojni naši gradovi imaju slične priče za ispričati, no, nastavno na priču iz Derryja, jedna se priča posebno ističe. Riječ je o životu u ekstremnim uvjetima i koncertu za koji nitko nije mislio da će se održati, a koji je pretočen u film "Scream for me Sarajevo".

Kao što je našim čitateljima dobro poznato (naročito onima s područja BiH), opsada Sarajeva bila je jedna od najdužih opsada u povijesti modernog ratovanja i najduža opsada jednog glavnog grada ikada. Trajala je 44 mjeseca, od 5. travnja 1992. do 29. veljače 1996. godine. Četiri su to godine tijekom kojih se odrastalo, sazrijevalo, ljubilo, tugovalo i patilo. U svom tom kaosu i užasu rata, mladi ljudi tražili su razne načine da zadovolje svoje (nove) interese.

"Scream for me Sarajevo" opisuje baš njihovu priču i koncert kojeg nikad neće zaboraviti. Bez previše otkrivanja radnje, riječ je o koncertu Brucea Dickinsona, frontmenu poznatog heavy metal sastava Iron Maiden koji se održao u prosincu 1994. godine. Film prenosi stvarne priče mladih koji su u tom dobu odrastali te pratimo događaje od same ideje koncerta do načina na koji je on utjecao na njihove živote.

Ovaj film preporučujemo bez obzira na to gdje leže vaši glazbeni ukusi jer sama priča značajno nadilazi temu (vrste) glazbe. Značaj ovog "koncerta pod opsadom" za Sarajevo može se prepoznati i u tome da je 2019. godine Dickinsonu dodijeljena nagrada počasnog građanina Sarajeva. Uz sve preporuke za ovaj film, svakako valja reći da se pripremite za emocionalno putovanje kroz jednu fascinantnu priču s ovih prostora.