glazba

Što se događa u mozgu kada konzumirate LSD, psilocibinske gljive ili neki drugi psihodelik? Donosimo pregled pionirskih istraživanja ovog novog područja istraživanja.

Iako se kaže da se o glazbenim preferencijama ne raspravlja, s kolegicom Nikolinom Levak ipak smo odlučili raspraviti o toj temi - a ona nam je zauzvrat donijela odgovor na pitanje kako i zašto odabiremo glazbu koju slušamo.

U novoj epizodi analize psihologije u glazbi okrećemo se jednom od najpoznatijih progresivnih bendova danas: TOOL-u. Čini se kako je ovaj poznati bend dio svoje inspiracije vukao od Carla Junga - psihoanalitičara čije su ideje podosta zastupljene u pop kulturi.

Mnogi su se do sada zapitali zašto toliko volimo tugu u umjetnosti ako je tuga neugodna emocija koju svakodnevno pokušavamo izbjeći. U ovom članku usmjerili smo se na tužnu glazbu i zašto uživamo slušajući je.

Posjedujemo brojna sjećanja na sretnije situacije i iskustva koja u nama izazivaju osjećaje sjete i tugovanja za onim pozitivnim. Podsjećaju nas na toplinu koju smo iskusili i kojoj težimo, zbog čega ljudsko iskustvo i jest toliko posebno, a ta toplina koju pritom osjećamo nije samo psihološka.

Oslanjamo li se pri percepciji i intepretaciji emocija (više) na izražajne reakcije ili kontekst? Najstručnijim psiholozima u ovom kontekstu iskazali su se filmski redatelji i montažeri - ovim člankom objašnjavamo kako i zašto.

Kako bi postigli određeni učinak kod kupaca, brojni trgovci pažnju posvećuju svjesnom dizajniranju prostora svojih trgovina. Potrošačko ponašanje obrađeno u ovom članku možemo objasniti teorijom psihologije okoliša (tzv. "environmental psychology theory") koja nalaže da osobe, s obzirom na ugodu koju osjećaju u određenom okruženju, ispoljavaju ponašanja prilaženja ili ponašanja izbjegavanja.