U svakodnevnom životu često čujemo za osobe koje su počinile neke moralne prijestupe, poput prijevare ili nasilja, da su odvratne ili da izazivaju gađenje. Iako neki vjeruju da se radi isključivo o metafori za socijalno neprihvatljiva ponašanja, mnoga istraživanja ukazuju na stvarnu povezanost emocije gađenja i moralnih prosudbi.
U području psihologije morala dugo je dominirao racionalni pristup prema kojem se u pozadini moralnih prosudbi nalaze viši kognitivni procesi kao što je svjesno rasuđivanje. S druge strane, mnogi recentniji teorijski i empirijski radovi nalažu da su uzrok moralnih prosudbi u velikoj mjeri emocije i intuicija. Zagovaratelj emocionalnog i intuitivnog pristupa moralnosti je socijalni psiholog Jonathan Haidt koji u svojoj knjizi 'Pravedni um' moral uspoređuje s okusnim pupoljcima: „Mnogo truda bismo trebali uložiti kako bismo pronašli poveznicu između univerzalnih okusnih receptora, koje svi dijelimo, i specifičnih jela koje pojedina osoba preferira. Isto je s moralnim prosudbama.“ Zanimljivo je da upravo gađenje, koje je evoluiralo kako bismo izbjegavali štetne ili opasne supstance (koje su najčešće gorkog okusa), ima utjecaj na naše moralne sudove.
Mnogobrojne studije pokazuju da izazivanje gađenja kod ljudi dok evaluiraju razne moralne prijestupe dovodi do strožeg ocjenjivanja tih prijestupa i samih osoba koje ih čine. Primjerice, Eskine, Kalnick i Prinz (2011) provele su istraživanje u kojem su ispitivale kako gađenje inducirano gorkim pićem utječe na stavove o različitim moralnim transgresijama (npr. dvoje bliskih rođaka imaju povremene spolne odnose ili gradonačelnik prihvaća mito). Dobiveno je da sudionici koji su popili gorko piće, naspram sudionika koji su pili slatko piće ili vodu, strože ocjenjuju moralne transgresije. Istraživanje iz 2012. godine ispitivalo je kako gađenje utječe na stavove o različitim socijalnim grupama te se pokazalo da osobe izložene neugodnom mirisu izražavaju negativnije stavove prema homoseksualcima. Podsjećanje na fizičku čistoću, čini se, ima slične utjecaje na moralne prosudbe. Naime, osobe kojima je prikazan podsjetnik na održavanje čistoće ruku imale su tendenciju davati strože moralne sudove te su se više svrstavale na konzervativnu stranu političkog spektra, u odnosu na osobe kojima nije prikazan podsjetnik. Bez obzira na to je li aktivirana podsjećanjem na fizičku higijenu ili izazivanjem gađenja, motivacija za održavanjem čistoće utječe na moralne prosudbe ljudi.
Ne samo da trenutno inducirano gađanje pomiče moralne prosudbe prema politički konzervativnijem smjeru, već se pokazuje da konzervativci općenito imaju niži prag gadljivosti od liberala. U istraživanju Inbara i njegova tima (2012) dobiveno je upravo to – veća osjetljivost na podražaje koji izazivaju gađenje pozitivno je povezana s političkim konzervativizmom i nakon kontroliranja raznih demografskih podataka i ličnosti osoba. Na temelju praga gadljivosti moglo se predvidjeti i glasačko ponašanje na američkim izborima 2008. godine. Osobe s nižim pragom gadljivosti bile su sklonije glasanju za konzervativnijeg kandidata Johna McCaina u odnosu na Baracka Obamu. Dobiveni nalazi uspješno su replicirani i na američke izbore 2016. godine. Billingsley, Lieberman i Tybura (2018) u svojoj su studiji pokušali odgovoriti na pitanje zašto je osjetljivost na gađenje povezana sa socijalno-konzervativnim političkim pogledima. Zanimalo ih je je li to zato što socijalno-konzervativne ideologije promiču smanjenje zaraze na načine poput promoviranja izbjegavanja vanjskih grupa i jačanja normi koje podržavaju antipatogene prakse, ili pak zato što promiču moralne standarde koji podržavaju dugoročne seksualne strategije (sklonost dugoročnim partnerskim vezama), u odnosu na kratkoročne (sklonost kratkoročnim vezama i češćem izmjenjivanju seksualnih partnera). Suprotno očekivanjima autora, pokazalo se da samo gadljivost povezana sa seksualnim ponašanjima predviđa sklonost socijalno-konzervativnoj političkoj ideologiji i glasanju za Trumpa, a ne gadljivost povezana s patogenima. Zapravo, za svaku jedinicu povećanja gadljivosti vezane uz seksualna ponašanja, vjerojatnost glasanja za Donalda Trumpa, u odnosu na Hillary Clinton, bila je veća za otprilike 30%.
Kad već govorimo o bivšem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, zanimljivo je spomenuti da je njegova izjava potaknula poznatog neuroendokrinologa i profesora na Stanfordu Roberta Sapolskog da za BBC piše upravo o temi moralnog gađenja. Sapolsky se u članku referira na Trumpovu izjavu koja u originalu glasi: "Democrats want illegal immigrants, no matter how bad they may be, to pour into and infest our Country, like MS-13,". Takvi izrazi, poput riječi infest, isto kao i pokvarena hrana ili gnojna rana, aktiviraju neuronsku strukturu insulu, koja je u podlozi emocije gađenja i refleksne reakcije izbjegavanja podražaja koji izazivaju gađenje. Kao što je već u tekstu spomenuto, izazivanjem gađenja, odnosno aktivacijom insule, može se manipulirati moralnim prosudbama ljudi, stoga Sapolsky upozorava da budemo alarmirani kada politički vođe svojim izjavama potiču da određenu skupinu ljudi vidimo kao štetočine.
Sad kad smo naučili kako se lako može manipulirati moralnim prosudbama ljudi, izazivanjem gađenja ili podsjećanjem na održavanje higijene, možemo samo zamisliti kako pandemija koronavirusa, sa svakodnevnim podsjećanjem na broj zaraženih, dezinfekcijskim sredstvima posvuda i održavanjem fizičke distance, utječe na naše moralne sudove i stavove o različitim skupinama ljudi. Ne osporavamo da je u ovo vrijeme važno pridržavati se uputa kako bismo zaštitili sebe i druge od zaraze, ali isto tako je važno da si, dok donosimo prosudbe o ponašanjima drugih ljudi ili izražavamo stavove o grupama ljudi, osvijestimo progovara li iz nas racionalno rezoniranje ili primitivni sustav baziran na emociji gađenja.
Izvori:
Billingsley, J., Lieberman, D. i Tybur, J. M. (2018). Sexual disgust trumps pathogen disgust in predicting voter behavior during the 2016 US Presidential Election. Evolutionary Psychology, 16(2), 1474704918764170.Eskine, K. J., Kacinik, N. A. i Prinz, J. J. (2011). A bad taste in the mouth: Gustatory disgust influences moral judgment. Psychological science, 22(3), 295-299.
Haidt, J. (2012). The righteous mind: Why good people are divided by politics and religion. Pantheon/Random House.
Helzer, E. G. i Pizarro, D. A. (2011). Dirty liberals! Reminders of physical cleanliness influence moral and political attitudes. Psychological science, 22(4), 517-522.
Inbar, Y., Pizarro, D., Iyer, R. i Haidt, J. (2012). Disgust sensitivity, political conservatism, and voting. Social Psychological and Personality Science, 3(5), 537-544.
Inbar, Y., Pizarro, D. A. i Bloom, P. (2012). Disgusting smells cause decreased liking of gay men. Emotion, 12(1), 23.
