Prošli petak, 14.11. 2025., održan je 4. Simpozij o problemu ovisničkog ponašanja mladih pod nazivom „Mladi i (ne)ovisni“ - Mladi i stimulansi. Bogati program simpozija bio je praćen uživo i online, pod organizacijom Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, uz potporu Grada Zagreba.
Ovaj važan simpozij okupio je mnoge stručnjake, znanstvenike i praktičare, ali i studente Sveučilišta u Zagrebu kako bi se adresirao rastući problem upotrebe stimulansa kod mladih. Teme predavanja obuhvaćale su sve od aktualnih trendova konzumacije stimulansa kod mladih pa do razmatranja rješenja i raznih tretmana prevencije.
Posebno zanimljiv i važan dio simpozija bio je okrugli stol „Mladi i stručnjaci – mogu li zajedno?“ u kojem su sudjelovali i studenti Sveučilišta u Zagrebu (ili tek diplomirani mladi stručnjaci) te iskusni stručnjaci i moderatorica mr. sc. Lucija Sabljić, dipl. soc. pedagog. Okrugli stol okupio je studente socijalne pedagogije s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, studente socijalnog rada s Pravnog fakulteta te studente psihologije sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dok su izv. prof. dr. sc. Dalibor Doležal, Zrinka Ćavar, dr. med., spec. psihijatar, subspecijalist dječje i adolescentne psihijatrije te mr. Andreja Radić, dipl. soc. radnica ponudili perspektivu stručnjaka. Studenti su zajedno sa stručnjacima raspravljali o zabrinjavajućoj upotrebi stimulansa kod učenika i studenata te o društvenim pritiscima s kojima se ove generacije susreću, kao i o sve većoj normalizaciji korištenja stimulansa za npr. pomoć u učenju i održavanje budnosti.

Neki od važnijih zaključaka okruglog stola bili su:
- Mladi sve više koriste stimulanse (od energetskih pića do kokaina) kako bi se nosili sa svakodnevnim pritiscima u kulturi koja njeguje stalnu produktivnost i savršenost.
- Jedan od najčešćih razloga korištenja stimulansa je još uvijek društveni pritisak i želja za uklapanjem u društvo vršnjaka.
- Posebno je zabrinjavajuća dostupnost stimulansa i percepcija niskog rizika konzumacije te polikonzumacije sredstava (istovremena konzumacija više sredstava).
- Stigma, strah od osude i nekritičnost prema vlastitom rizičnom ponašanju glavni su razlozi zbog kojih mladi najčešće ne traže pomoć sami.
- Potrebna je sustavna edukacija mladih o rizicima konzumacije stimulansa u svrhu prevencije, ali važne su i politike “smanjenja štete” (eng. harm reduction) nastale kao posljedica zlouporabe droga.
- Društvene mreže pružaju potencijalnu platformu za kampanje protiv korištenja stimulansa i drugih štetnih sredstava.
- Veliki potencijal leži u “peer to peer” edukacijama, odnosno vršnjačkoj edukaciji i potpori, s ciljem prevencije konzumacije stimulansa i smanjenja štete.
- Nije dovoljno samo raditi na prevenciji korištenja stimulansa kod mladih, već sustavno djelovati na jačanju vještina koje će im pomoći u nošenju sa svakodnevnim stresorima, kao što su vještine upravljanja vremenom, vještine suočavanja sa stresom, komunikacijske vještine i sl.
Ono što je najvažnije, ovaj simpozij te okrugli stol pokazao je značaj suradnje iskusnih stručnjaka i studenata, koji mogu pružiti uvid u razmišljanje mladih i trendove koji stručnjacima možda prolaze ispod radara. Pokazalo se da ne samo da mladi uče od vrijednog iskustva stručnjaka, već i stručnjaci mogu učiti od mladih, smanjujući tako generacijski jaz u razumijevanju problematike.
