Do trenutka kad pročitate ovaj članak, najmanje će pet ljudi poginuti u prometnoj nesreći. Takvom je informacijom i Svjetska zdravstvena organizacija započela svoje Globalno izvješće o stanju sigurnosti na cestama iz 2023. godine. Njihove procjene ukazuju na to da godišnje 1,19 milijuna ljudi umire u prometnim nesrećama. Iako taj podatak označava pad broja smrtnih slučajeva u prometu u odnosu na prethodne godine, jasno je da je svaki izgubljeni život u prometnoj nesreći jedan previše te da je nužno ulagati daljnje napore u povećanje sigurnosti na cestama. U tome nam može pomoći upravo razumijevanje stilova vožnje.
Iza statistike
Na nastanak prometnih nesreća utječe mnogo različitih čimbenika, a da se glavni uzrok može pripisati čovjeku pokazuju i podaci MUP-a u Biltenu o sigurnosti cestovnog prometa za prošlu godinu gdje stoji da je pogreška čovjeka uzrok 94% prometnih nesreća u Republici Hrvatskoj. Radi se o pogreškama poput nepropisne vožnje, nemarnog postupanja s vozilom i neodržavanja dovoljne udaljenosti između vozila. Preostalih se 6% uzroka prometnih nesreća odnosi na ostale uzroke kao što su neočekivana pojava opasnosti i iznenadni kvar vozila.
S obzirom na to, usmjeravanje na ponašanje vozača važan je korak u poboljšanju sigurnosti na cestama. U prilog tome ide i istraživanje Elander i suradnika (1993) koje upućuje na to da je vjerojatnost prometne nesreće povezana sa stilom i vještinama vožnje vozača. Vještine vožnje podrazumijevaju vozačeve mogućnosti i ograničenja u vožnji te se mogu poboljšati s vježbom, a povezane su s obradom informacija i motoričkim sposobnostima. S druge strane, stil vožnje je način na koji je vozač odlučio voziti ili kako uobičajeno vozi. To uključuje izbor brzine vožnje te generalnu razinu pažnje i asertivnosti. Također, pod utjecajem je uvjerenja o vožnji, ali i općenitih stavova te motiva i osobina ličnosti.
Stilovi vožnje
Upitnik za procjenu stilova vožnje, odnosno Multidimenzionalni upitnik stilova vožnje koji služi za procjenu navika, ponašanja i osjećaja povezanih s vožnjom, razvili su Taubman - Ben-Ari i suradnici (2004). Adaptaciju te skale na hrvatski jezik i njezinu validaciju na hrvatskom uzorku vozača napravile su Dragaš i suradnice (2016). U njihovoj verziji upitnika postoje 34 čestice i utvrđeno je pet stilova vožnje, što je nešto manje u odnosu na originalnu skalu gdje postoji 44 čestice i osam stilova. Do takvih izmjena došlo je uslijed kulturoloških razlika pa se tako prilikom prijevoda tvrdnji sadržaj nekih od njih prilagođavao.
Ukupni rezultat za pojedini stil vožnje formira se kao prosječna vrijednost odgovora na česticama koje pripadaju tom stilu. Neke je čestice potrebno obrnuto bodovati, a veći prosječni rezultat na pojedinom stilu vožnje upućuje na veću razinu prakticiranja misli i ponašanja karakterističnih za taj stil vožnje. Moguće je kao rezultat upitnika, umjesto pojedinog stila vožnje, imati kombinaciju više njih.
Mr. Bean ili Batman?
Obilježja svakog pojedinog stila vožnje mogu se opisati na sljedeći način:
- Ometenost tijekom vožnje i sklonost pogreškama zbog te ometenosti, karakteristike su disocijativnog stila vožnje. On je povezan s maštanjem, nepažnjom i lošim planiranjem. Osoba takvog stila sklona je zamisliti se i, primjerice, zaboraviti prebaciti brzinu nakon čekanja na semaforu. Takve navike u vožnji dočarava upravo lik Mr. Beana iz istoimene serije, koji se zna i odijevati dok vozi.
- Likovi poput James Bonda i Batmana često preuzimaju rizičan stil vožnje kojeg obilježava namjerno kršenje prometnih propisa i prebrza vožnja, što je u stvarnosti neprihvatljivo. Nekim je osobama upravo opasna vožnja jedan od način uživanja i dobivanja uzbuđenja, a primjer rizika u kakav se vole upuštati je namjerna vožnja preblizu drugim vozačima.
- Ljutiti stil vožnje čini neprijateljska vožnja praćena izražavanjem bijesa, iritacije i ljutnje. Radi se o agresivnim ponašanjima poput pretjecanja usprkos zabranama, bljeskanju, trubljenju i psovanju drugim sudionicima u prometu. Primjer lika koji prakticira takve obrasce misli i ponašanja može biti Gru, poznati zlikovac okružen Malcima.
- Nervoza i zabrinutost u vožnji mogu se primijetiti kod lika Georga Constanze iz serije Seinfeld. To su, pored tjeskobe i sumnje u vlastite sposobnosti, obilježja anksioznog stila vožnje. Neučinkovito uključivanje u druge opuštajuće radnje tijekom vožnje, poput slušanja glazbe na radiju, također je jedno od obilježja ovog stila.
- Iako se obično ne povezuje sa scenama iza volana, Sheldon Cooper može biti primjer vozača sa strpljivim i pažljivim stilom vožnje. Njega dakako karakterizira strpljivost i oprez. Uz to, riječ je o pridržavanju prometnih pravila, navici planiranja puta i očuvanju smirenosti i pristojnosti čak i u stresnim situacijama.
Sa stilom, ali sigurno
S obzirom na manju i veću povezanost stilova vožnje s brojem sudjelovanja u prometnim nesrećama, razlikujemo adaptivne (strpljivi i pažljivi) i neadaptivne (disocijativni, rizični, ljutiti i anksiozni) stilove vožnje. U istraživanju Tokić i suradnica (2016) pokazalo se da su žene sklonije anksioznom, strpljivom i pažljivom te disocijativnom stilu vožnje, dok su muškarci skloniji rizičnom i ljutitom stilu vožnje, a to se odrazilo i u rezultatu da su muškarci češći počinitelji prometnih nesreća i prekršaja, nego žene.
Premda se za stil vožnje govori da je relativno stabilna karakteristika, prema istraživanju, primjerice, Sagberg i suradnika (2015), kroz treninge i edukacije o opasnostima u prometu, može se utjecati na promjenu stila vožnje. Dakle, postoji prostor da se, promjenom stila vožnje iz neadaptivnog u adaptivni, djeluje na smanjenje vjerojatnosti nastanka prometnih nesreća kojima je uzrok mogla biti pogreška čovjeka.
Izvori:
Dragaš, D., Tokić, A. i Gregov, Lj. (2016). Multidimenzionalna skala stilova vožnje (MSSV). U I. Tucak Junaković, I. Burić, V. Ćubela Adorić, A. Proroković i A. Slišković (Ur.), Zbirka psihologijskih skala i upitnika (Vol. 8). Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru.Elander, J., West, R. i French, D. (1993). Behavioral correlates of individual differences in road- traffic crash risk: An examination of methods and findings. Psychological Bulletin, 113(2), 279- 294.
Ministarstvo unutarnjih poslova (2024). Bilten o sigurnosti cestovnog prometa 2023. Zagreb: MUP.
Sagberg, F., Selpi, Piccinini G. F. i Engström, J. A. (2015). A review of research on driving styles and road safety. Human Factors, 57(7), 1248- 1275.
Taubman- Ben- Ari, O., Mikulincer, M. i Gillath, O. (2004). The multidimensional driving style inventory- scale construct and validation. Accident Analysis and Prevention, 36(3), 323- 332.
Tokić, A., Dragaš, D. i Gregov, Lj. (2016). Stilovi vožnje i rizik od prometnih prekršaja i nezgoda. Suvremena psihologija, 19(2), 195 - 204.
World Health Organization [Svjetska zdravstvena organizacija] (2023). Global status report on road safety 2023. Geneva: World Health Organization.
