Dok neki uživaju u horor filmovima i adrenalinskom naletu koje im oni pružaju, drugima takvi sadržaji mogu biti previše intenzivni ili uznemirujući. Ovo posebno vrijedi za visoko osjetljive osobe (highly sensitive people; HSP) koje sve emocije, pa tako i strah, proživljavaju puno intenzivnije od ostalih.
Tko su zapravo visoko osjetljive osobe?
Visoko osjetljive osobe imaju povećanu osjetljivost na vanjske i unutarnje podražaje te snažniju emocionalnu reakciju na njih (SPS - Sensory Processing Sensitivity). Koncept visoke osjetljivosti prva je istraživala Elaine Aron (1997) te navodi kako takve osobe imaju niži prag za senzornu stimulaciju i izraženiju emocionalnu reaktivnost na pozitivne i negativne podražaje. Oni često mogu doživjeti preplavljenost zbog prekomjerne stimulacije te su osjetljiviji na stres i anksioznost u intenzivnim okruženjima. S druge strane, visoko osjetljive osobe pokazuju veću kreativnost od osoba koje imaju nižu osjetljivost te mogu izgraditi dublje emocionalne veze.
Ostali simptomi visoke osjetljivosti mogu biti preosjetljivost na zvukove, svjetlost ili kaotične prizore, dublju obradu informacija i potrebu za povlačenjem nakon situacija koje su izazvale emocionalnu reakciju.
Kako visoko osjetljive osobe doživljavaju horor filmove?
Horor filmovi mogu snažno utjecati na emocije gledatelja izazivajući intenzivne reakcije poput straha, napetosti i anksioznosti jer izazivaju “fight or flight” reakciju u mozgu te dolazi do porasta adrenalina, ubrzanog disanja i otkucaja srca te povišene razine kortizola.
Neki ljudi uživaju u horor filmovima jer im odgovara takav način uzbuđenja i intenzivna emocionalna iskustva. Nakon što napetost izazvana određenom scenom iz filma splasne, osjećaju olakšanje pa čak i euforiju. Oni uživaju u takvoj dinamici između straha i olakšanja pa im ovakva vrsta filmova odgovara. Horor filmovi, iako su stvoreni da izazovu neugodne emocije, zapravo pružaju sigurno okruženje gdje ljudi mogu iskusiti strah bez prave prijetnje, što može izazvati emocionalno uzbuđenje.
Neka istraživanja (Clasen i sur., 2020; Zuckerman, 1994; Scrivner, 2021) su pokazala kako su ljubitelji horora osobe koje imaju veću toleranciju na stres, veću sposobnost emocionalne regulacije, višu razinu traženja senzacija, što uključuje uzbuđenje, radoznalost i istraživanje novih iskustava te oni koji uživaju u intenzivnim emocionalnim iskustvima.
S druge strane, imamo visoko osjetljive osobe koje doživljavaju emocije i stimulacije iz okoline intenzivnije od drugih te dublje obrađuje podražaje pa će i horor filmove također doživljavati intenzivnije, što može pobuditi snažniji strah i anksioznost. Gledanje horor filmova kod njih može imati više negativnih posljedica, kao što su produljeni osjećaj straha, nesanica i noćne more. Zbog pojačane osjetljivosti, često im je teže odvojiti fikciju od stvarnosti tijekom gledanja horor filmova, što može dovesti do produljenog osjećaja nelagode ili anksioznosti i nakon završetka filma.
Može li gledanje horor filmova pomoći takvim osobama da se lakše nose sa strahovima?
Gledanje horora je način za proživljavanje neugodnih emocija u sigurnom okruženju, bez straha od stvarne prijetnje, što omogućuje proces suočavanja i desenzibilizacije. Iz tog razloga, neki ljudi mogu odlučiti riješiti se svojih strahova na taj način. Horor filmovi mogu i potaknuti razvoj emocionalne otpornosti. Situacije straha na ekranu gledateljima mogu pomoći da razviju strategije za suočavanje s vlastitim strahovima u stvarnom životu.
Bitno je napomenuti da je kod visoko osjetljivih osoba važno razviti mehanizme emocionalne regulacije. Aron (1997) ističe važnost emocionalne regulacije kod visoko osjetljivih ljudi kako bi smanjili preplavljenost i olakšali funkcioniranje u stimulativnim okruženjima, u ovom slučaju kako bi se ublažio intenzitet emocionalnih reakcija koje film može izazvati.
Kako si takve osobe mogu pomoći kod gledanja horor filmova?
Ne treba ignorirati činjenicu da horor filmovi mogu izazvati intenzivne emocionalne reakcije te da će osobama koje su visoko osjetljive biti teže gledati takve filmove. Postoje načini kojima se može ublažiti osjećaj nelagode i smanjiti intenzitet emocionalnih reakcija.
Jedan od njih može biti gledanje filma u sigurnom okruženju s bliskim ljudima uz koje se osjećate sigurno, a dodatno može pomoći i prisustvo kućnih ljubimaca. Korištenje humora i smišljanje šala može pridonijeti razbijanju intenziteta neugodnih podražaja iz filma, a uzimanje pauzi može spriječiti osjećaj preplavljenosti neugodnim emocijama. Razvijanje suosjećanja prema “negativcu” filma može smanjiti strah i povećati empatiju prema njemu.
Zaključno, ako ste visoko osjetljivi, to ne znači da nikako ne biste trebali gledati horor filmove. Gledanje takvih filmova može imati i pozitivan učinak na smanjenje strahova izlaganjem, ali je bitno nadzirati svoje emocionalne reakcije i postupati u skladu s njima. Nekima ovakvi filmovi više odgovaraju, nekima manje, a nekima uopće ne odgovaraju. Najbitnije je da radite ono što vama odgovara i što ostavlja više pozitivnih posljedica, nego onih negativnih na vaše psihičko stanje.
Izvori:
Aron, E. N., Aron, A. i Jagiellowicz, J. (2012). Sensory processing sensitivity: A review in the light of the evolution of biological responsivity. Personality and Social Psychology Review, 16(3), 262–282.
Chadwick, A. i Pugh, K. (2018). Social Support and Emotion Regulation: The Role of Pets in Supporting Emotional Responses.
Clasen, M. (2017). Why Horror Seduces. Oxford University Press.
Clasen, M., Kjeldgaard-Christiansen, J. i Johnson, J. A. (2020). Horror, personality, and threat simulation: A survey on the psychology of scary media. Evolutionary Behavioral Sciences, 14(3), 213–223.
Martin, G. M. (2019). (Why) Do You Like Scary Movies? A Review of the Empirical Research on Psychological Responses to Horror Films. Frontiers in Psychology, 10, 2298.
Pluess, M. (2015). Individual Differences in Environmental Sensitivity. Child Development Perspectives, 9(3), 138–143.
Scrivner, C. (2021). The Psychology of Scary Movies: Why Do We Love Them?. Psychology Today.
Tamborini, R. i Stiff, J. (1990). Emotional Effects of a Scary Film: A Test of the Excitation Transfer Theory. This study investigates how empathy can influence emotional responses to horror.
Vasilenko, M., et al. (2016). Effects of horror films on young adults' psychological health: A review of the literature. Psychological Bulletin, 142(1), 51-66.
Zillmann, D. (1980). The Anatomy of Suspense. Lawrence Erlbaum Associates.
Zuckerman, M. (1994). Behavioral expressions and biosocial bases of sensation seeking. Cambridge University Press.
