Ghosting: kada poruke prestanu dolaziti

Ako ste isprobali aplikacije za upoznavanje partnera, vjerojatno ste doživjeli ghosting. Možda ste, pak, vi nekoga "ghostali".  Ghosting, koji dolazi od engleske riječi ghost (hrv. duh), opisuje nagli prekid svih puteva komunikacije s drugom osobom bez objašnjenja. Drugim riječima, osoba koja provodi ghosting (ghoster) se "pretvori u duha".

Današnji svijet u naš život donosi obilje poznanstava, često kratkih i manje značajnih, dok neki imaju potencijal postati nam važniji. Užurbanost svijeta čini teškim održavanje kvalitetnih odnosa sa svim osobama s kojima razgovaramo na društvenim mrežama - i to je u redu. Prekidi komunikacije imaju svoje mjesto u našem društvenom životu, ali različite strategije donose i različite posljedice.

Zašto ljudi ghostaju?

Ghosting je radikalni (i vjerojatno trajni) "tretman šutnje" u kojem osoba ne zna zašto ne dobiva odgovore na poruke. U želji da razumije, prepuštena je sama sebi i informacijama koje ima te ih nastoji povezati u zaključak. Može misliti da je nešto krivo rekla, napravila ili da nešto nije u redu s njom kao osobom. Međutim, ghostanje najčešće nešto govori o osobi koja ga provodi, umjesto o osobi koja ga doživljava. Ono može imati značajne posljedice, a vrlo je lako provodivo. Jednostavnim ignoriranjem, brisanjem ili blokiranjem možete izbjeći neugodan razgovor. No, zašto ljudi nisu iskreni?

Istraživanje Freedmana i suradnika (2018) uspoređivalo je dva vjerovanja o partnerskim vezama - u sudbinu i u rast - i kako se ta vjerovanja odražavaju na neke odrednice ghostinga. Ukratko, vjerovanje u sudbinu polazi od toga da su ispunjujuće veze sudbinske, predodređene, često sa srodnom dušom i da se jednostavno događaju ("ljubav pobjeđuje sve"). Vjerovanje u rast alternativni je pogled na veze u čijem je središtu trud oko odnosa, prelaženje prepreka i gradnja bliskosti. Nalazi su pokazali da su ljudi izraženijeg vjerovanja u sudbinu imali pozitivnije stavove prema ghostanju, imali su izraženije namjere ghostati i češće su izjavljivali da su već koristili ghostanje kao strategiju prekida odnosa.

Ghostanje sa sobom nosi nedostatak povratne informacije o tome koje su njegove neposredne posljedice. Mogu se pojaviti osjećaji krivnje, tuge, zbunjenosti, razočaranja, neugodnog iznenađenja i mnogo toga drugoga, ali kod one osobe koja ga doživljava. Druga se strana s tim emocijama ne mora nositi jer se isključila iz odnosa i sebe zaštitila od nelagode. Povratnom informacijom, dakle opažanjem druge osobe i slušanjem o njezinom iskustvu i osjećajima, učimo koje su posljedice našeg ponašanja i tako razvijamo jezik empatije i poštovanje granica druge osobe. Ghosteri najčešće nisu suočeni s posljedicama svojega ghostanja, zbog čega ono može lako postati stalno korišteni alat prekidanja odnosa.

Ghostanje može biti i odraz nedostatka nekih važnih vještina poput asertivnosti, nošenja s neugodnim emocijama i suočavanja s konfliktima. Nadalje, može biti odraz vlastite zbunjenosti, problema s donošenjem odluka i preuzimanjem odgovornosti.

Nekad su stavovi o ghostanju i aplikacijama ti koji naviku ghostanja održavaju. Primjerice, u istraživanju Timmermans i suradnika (2020) 95 osoba izjavilo je da su prethodno nekoga ghostali, od čega je njih 45% reklo da je to radilo zato što smatraju da nemaju obvezu odgovoriti na poruke i da je to dio iskustva aplikacija za upoznavanje. Novi profili koji neprestano niču, brojni lajkovi i svajpovi mogu nam dati osjećaj obilja, odnosno nepresušnog izvora novih potencijalnih kontakata. Pojedinačni odnosi nam se mogu činiti manje važnima, a ljudi s kojima razgovaramo - manje ljudima. Anonimnost koju neke aplikacije daju svojim korisnicima (barem djelomična) često je vlastita "unutarnja dozvola" za manje poželjne postupke, što se može opaziti i u korištenju ghostinga. Naime, u već spomenutom istraživanju čak je 29% osoba koje su ghostale to objasnilo svojstvima samih aplikacija za upoznavanje, u prvom redu anonimnošću.

Ghostanje je nekad jedina primjerena opcija prekida odnosa. Zaista, ako se osjećate nesigurno, manipulirano, ucijenjeno ili na drugi način ugroženo, ghostanje je koristan način samozaštite. U tim situacijama nastavak komunikacije može biti štetan. Zlostavljači svoju žrtvu mogu stalno tražiti (daljnje) objašnjenje za prekid odnosa i žrtvi izazvati osjećaj kao da ona to objašnjenje duguje. Objašnjenja mogu biti zloupotrebljena za daljnje manipulacije. Važno je poduzeti sve mjere zaštite za svoju sigurnost jer je ona prioritet. Neki posežu za ghostingom nakon što su pokušali prekinuti odnos s objašnjenjem, no druga strana to objašnjenje nije prihvatila. Važno je razumijeti da se ovdje radi o tome da prekidate komunikaciju s osobom koja ne poštuje vaše prethodno postavljene granice, što je različito od konvencionalnog oblika ghostanja.

Što ćemo s osjećajima?

Istraživanje Navarra i suradnika (2020) pokazalo je jasne zaključke o ghostingu i breadcrumbingu, još jednom obliku "prekida komunikacije" u kojem osoba s vama ostvaruje povremeni, mali kontakt - primjerice, pošalje vam tu i tamo neku poruku, no ne pokazuje interes za upoznavanjem. Zadovoljstvo života bilo je manje kod osoba koje su ih doživljavale, s većim osjećajem bespomoćnosti i usamljenosti. Iskustva sudionika u istraživanju Timmermansa i suradnika (2020) pokazuju nam da bol može biti jača ako ghosting doživljavate često, ako ste se uživo upoznali, ako je vaš kontakt bio dulji i ako prekid komunikacije niste očekivali.

Ne znamo kako reagirati kada smo ghostani zato što ne znamo zašto se to dogodilo. Oduzima nam sposobnost postaviti pitanja i steći informacije koje bi mogle sve razjasniti i pomoći u procesiranju tog emocionalnog doživljaja. Neizravne metode prekida (npr. prekidanje preko poruke, postupno povlačenje iz odnosa, izbjegavanje, ghosting) opisuju se kao najmanje suosjećajne i prema istraživanju Collinsa i Gilliatha (2012) izazivaju veći stres nakon prekida. Ako je neočekivano, društveno odbijanje aktivira regije u mozgu koje se preklapaju s mozgovnim strukturama za bol, što nam je pokazalo istraživanje van der Molena i suradnika (2017). Efekte ghostinga, dakle, primjećujemo u mislima, osjećajima, pa čak i mozgovnim strukturama osoba koje ga doživljavaju.

Što nakon ghostanja?

Osobe koje su imale iskustvo ghostinga opisale su kako su se ponašale nakon tog iskustva u istraživanju Timmermans i suradnika (2020). Neki su izbrisali aplikaciju za upoznavanje ili telefonski broj osobe, a neki su se obratili prijateljima za utjehu. Neki su, pak, provjeravali društvene mreže, često profile osoba koje su ih ghostale kako bi razumijeli što se događa. Njih 15% izjavilo je da su nakon iskustva ghostanja pokušali ponovno stupiti u kontakt s osobom. Neki su izjavili da će promijeniti svoja buduća očekivanja i ponašanja na aplikacijama za upoznavanje.

Jasno je, ponavljamo, da ghostanje uglavnom više govori o osobi koja ga provodi. Teško je tolerirati neugodu koju osjećamo kada se osjećamo odbačeno i ne razumijemo zašto. Ipak, nastojanje da razumijete može se pretvoriti u višestruke pokušaje da stupite u kontakt s osobom, što nije preporučljivo jer može pojačati osjećaj odbačenosti i narušiti samopouzdanje. Zapitajte se što zapravo možete dobiti od osobe koja je prekinula komunikaciju na ovakav način. Jedan od rizika je već spomenuti breadcrumbing - povremeni šturi odgovori, nedostatak interesa za vaš život, gotovo nikakvo ulaganje u razvoj bliskosti. Takva komunikacija i dalje je nezadovoljavajuća. Pripazite koju ulogu zauzimate u životu osobe koja koristi strategije ghostinga i breadcrumbinga. Je li ova osoba ovdje da od vas dobije pažnju ili da razvijete ispunjujući odnos? Tretira li vas na način na koji biste vi to htjeli? Ili, još bolje - pitajte sebe što želite od tog odnosa i može li vam ova osoba to dati. Ima li ova osoba komunikacijske vještine koje tražite u partneru ili prijatelju? Usmjerite si pažnju na ova pitanja sljedeći put kada ćete biti na aplikacijama za upoznavanje.

Ghostam, a ne želim to raditi

Ljudi koji ghostaju često ne doživljavaju ghosting kao bolno iskustvo kada se to dogodi njima. Ipak, mnogo ljudi to doživljava bolnim. Ako ste sami koristili ghosting kao strategiju prekidanja odnosa, možda želite to promijeniti iz brige prema drugima i želji da radite na sebi. Obratite pažnju na nekoliko stvari.

1. Ghostate li zato što imate percepciju obilja na aplikacijama za upoznavanje? Postavite si granice i ograničite kontakte. Primjerice, koristite aplikacije samo u određenom dijelu dana (npr. između 19 i 20 h). Ne "svajpajte desno" korisnike s kojima ne namjeravate komunicirati. Ne komunicirajte s više osoba u isto vrijeme. Razgovarajte s osobama prema kojima gajite znatiželju, a ne samo iz navike ili dosade.

2. Ghostate li zato što se vaša očekivanja razlikuju od očekivanja druge osobe pa vam je neugodno o tome pričati? Super vježba je jasno i izjavno predstaviti u razgovoru što biste htjeli iz vašeg odnosa na neki svoj način. Možete puno toga napraviti kako bi osoba unaprijed vidjela koja su vaša očekivanja. Osim da joj kažete u razgovoru, pomoći može i to da napišete što tražite u opisu profila. Ako aplikacije za upoznavanje imaju rubrike za ispunjavanje, poslužite se njima. To je izvor informacija o tome kakva ste osoba, što tražite i što očekujete od osoba koje tamo susrećete.

3. Ghostate li jer nemate vremena za razgovor pa zaboravite odgovoriti? Razmislite imate li trenutno kapacitete biti na aplikacijama za upoznavanje. Smatrajte važnim ipak objasniti osobi zašto je komunikacija nenadano stala. Možda bi vam koristilo uzeti predah od aplikacija i upoznavanja kako biste se kasnije spremniji "vratili u igru".

Preko Interneta svakodnevno razmjenjujemo mnoštvo informacija i koristimo ga kako bismo održali i razvijali značajne odnose. Vrijeme je da internetski prostor u kojem srećemo ljude uredimo prema normama međusobnog poštovanja. Lako je izgubiti pojam o čovjeku dok promatramo piksele mobitela i računala. Ipak, ponekad je dovoljno samo se podsjetiti da je i iza drugog ekrana - čovjek.

Izvori