Ako ste bar povremeno (su)vozač, vjerojatno ste primijetili da su neki semafori dobili zanimljive dodatke - odbrojivače preostalog vremena prije promjene svjetla. Osim toga, možda ste primijetili da imamo različite odbrojivače. Postoje semafori koji odbrojavaju koliko sekundi je preostalo samo za crveno, dok neki odbrojavaju i za zeleno svjetlo. Jesu li ove implementacije dobro promišljena rješenja za sigurniji promet ili smo sudionici jednog skupog prirodnog eksperimenta? Jeste li sami primijetili kako ovi odbrojivači utječu na vašu vožnju?
Još tri sekunde zeleno? Nagazi!
Vozite se djelomično ubrzano jer kasnite na kavu s ekipom i pibližavate se semaforu koji svijetli zeleno, no kraj njega je brojač koji kaže 5...4...3..., što ćete napraviti? Usporiti, zasigurno.
Kada istražujete o temi semafora koji odbrojavaju, u nekom trenu ćete naići na primjer Tajvana koji je 2000.-ih implementirao odbrojivače na semafore kako za crveno, tako i za zeleno svjetlo, dok su na dio semafora postavljena oba odbrojivača. Nakon nekog vremena su istraživači pogledali rezultate svog prirodnog eksperimenta. Chang Shun-Ching prenosi rezultate istraživanja Instituta za promet i komunikacije iz 2007. godine, gdje su analizirali 187 raskrižja na kojima su bili postavljeni odbrojivači. Rezultati ove analize cesta Tajvana, gdje su sudionici u prometu bili ujedno i sudionici u eksperimentu, su poprilično zanimljivi.
Kod odbrojivača na crvenom svjetlu, broj nesreća se smanjio za oko 50%. U analiziranom razdoblju smrtni slučajevi se nisu dogodili, dok su ozljede pale za 52%. S druge strane, broj nesreća u kojima su se koristili mjerači vremena na zelenom svjetlu povećao se dvostruko. Na ovim raskrižjima se smrtnost nije povećala, ali broj ozljeda se uvećao za oko 30%. Na raskrižjima gdje su postavljeni mjerači za zeleno i crveno svijetlo, broj nesreća se podigao za 19%, dok se učestalost ozljeda povećala za 23%.
Nakon ove analize, ističe Chang Shun-Ching, potrebno je zakonski uvesti isključivo odbrojivače za crvena svijetla, dok zemlje koje ostavljaju odbrojivače na zelenim svjetlima to rade na svoju odgovornost. Pogodite koja zemlja još uvijek koristi odbrojivače na obje vrste svjetla? Nadamo se da nas kolege iz infrastrukture gradova također čitaju i ovim putem ih pozdravljamo te pozivamo na opažanje domaćih raskrižja.
Zašto crveno funkcionira?
Jedan od važnih mehanizama zašto tajmer na crvenom funkcionira jest umanjivanje neizvjesnosti koliko trebamo čekati. Zamislite da dođete na kolodvor koji ne pokazuje kada će doći vlak i/ili koliko će kasniti u dolasku u odnosu na situaciju kada imamo te informacije. Objektivna situacija je jednaka - HŽ kasni, no naše ponašanje, emocije i misli mogu biti bitno različite. Odnosno, kako je to rekao Rory Sutherland u svom zanimljivom TED Talku:
"Ljutnja na cesti (takozvani road rage), nestrpljivost i opća iziritiranost su značajno smanjeni kada možete vidjeti koliko morate čekati."
Primjenu ovog principa vidimo ne samo na kolodvorima i semaforima, nego i u čekaonicama bolnica, u bankama i poštama. Ukoliko i vi vidite mjesto za implementaciju ovog principa, svakako ju potičemo.
Predobro da bude istinito?
No čak i s crvenim svjetlom postoje istraživanja koja ukazuju na određene rizike. Naime, opažanja i mjerenja koja su provedena u različitim gradovima donose rezultate koji su međusobno kontradiktorni jedni drugima. Tako su na primjer Devalla i suradnici (2015) našli kako odbrojavanje smanjuje broj prolazaka kroz crveno, ali povećava brzinu kojom auti prolaze kroz raskrižje. Nasuprot ovog istraživanja iz Indije, Long i suradnici (2011) u Kini opažaju povezanost između odbrojivača i povećanja prekršaja prolaska kroz crveno svjetlo.
Čini se kako je u ponašanje vozača uključen ogroman broj faktora. Istraživači Lum i Halim (2006) su identificirali jedan od njih - vrijeme. U njihovu istraživanju se smanjio broj prekršaja prolaska kroz crveno mjesec i pol nakon postavljanja odbrojivača. No, nakon sedam i pol mjeseci ovaj efekt je nestao i broj prekršaja se vratio gotovo na istu razinu.
Efekt koji je potencijalno jako važan, a nije uzet u obzir jest kultura i uobičajeno ponašanje vozača. Ponašanje vozača u Hrvatskoj i onih u Indiji, Kini ili Tajvanu mogu se značajno razlikovati. Neki od vas će primijetiti kako se stil vožnje razlikuje i između gradova, pa su tako (prema stereotipima) vozači oprezniji čim primijete splitske tablice ili iz manjeg grada dođu u zagrebački promet. U skoroj budućnosti se nadamo analizi s domaćih prostora i evaluaciji ovog rješenja, a do tad, vozite sigurno!
Izvori:
Chen, I. C., Chang, C.C., i Lai, C.H. (2007). The impact evaluation of vehicual signal countdown displays. Research Report. Ministry of Transportation and Communcations, Taiwan.Devalla, J., Biswas, S., & Ghosh, I. (2015). The effect of countdown timer on the approach speed at signalised intersections. Procedia Computer Science, 52, 920-925.
Long, K., Han, L. D., & Yang, Q. (2011). Effects of countdown timers on driver behavior after the yellow onset at Chinese intersections. Traffic injury prevention, 12(5), 538-544.
Lum, K. M., & Halim, H. (2006). A before-and-after study on green signal countdown device installation. Transportation Research Part F: Traffic Psychology and Behaviour, 9(1), 29-41.
Shan. S., (2008). Analysis has shown that timers at red lights help reduce the number of accidents. Twice as many accidents occurred when timers were installed at green lights. TaiPei Times.
Sutherland, R. (2011). Perspective is everything. TEDx Athens
