Je li rujan novi siječanj?

Svi znamo za onu klasičnu siječanjsku “New Year, new me”, ali je li vam se možda ikada rujan činio kao prekretnica u godini? Ljeto se primiče kraju, svi se vraćaju svojim radnim stolovima nakon, nadamo se, jako dobro provedenog godišnjeg odmora, studenti kreću s novom akademskom godinom, a učenici kreću u školu nakon ljetnih praznika. Kao da jedan dio godine završava, a drugi počinje. Pitanje je sada - hoćete li se na ovoj prekretnici samo preko noći vratiti starim navikama i rutini ili ćete odlučiti promijeniti nešto u svom životu?

Zašto baš rujan?

Od samih početaka, vrtića i škole, navikli smo gledati ljeto kao period koji dolazi nakon što jedna školska godina završi, a prije nego što druga započne. Nakon škole, dolazi i fakultet na kojem su akademske godine također odvojene ljetom. To može biti jedan od razloga zašto nam se rujan možda više čini kao nova godina, nego sama Nova godina. Jednostavno smo navikli na takvo mentalno razdvajanje vremenskih perioda u godini. Čak i kada izađemo iz školskih klupa, često ljeto koristimo kao vrijeme za pauzu od obaveza, "bijeg od realnosti" nakon kojeg slijedi povratak na stare navike ili pak dobar trenutak za donošenje nekih odluka i postavljanje novih ciljeva.

Novi posao, preseljenje, hobi koji ste oduvijek željeli isprobati ili početak bavljenja nekom fizičkom aktivnosti samo su neke od promjena na koje se ljudi odlučuju u ovom periodu. Takozvani “fresh start effect” ili učinak novog početka (Dai i sur., 2014) sugerira da su ljudi skloniji više se posvetiti svojim ciljevima i postavljati nove nakon istaknutih vremenskih okvira, kao što su na primjer početak novog tjedna, mjeseca ili godine.

U odnosu na ostale mjesece, posebnost rujna je u tome da dolazi nakon perioda koje mnogo ljudi koristi za odmor, uživanje i punjenje baterija. Neki su možda iskoristili ljeto za promišljanje o svom trenutnom životu i zaključili kako im je potrebna neka promjena. Prema efektu novog početka, motiviraniji smo i skloniji započeti nešto novo u trenucima kada možemo lakše mentalno odvojiti vremenske periode na "prije" i "nakon", a rujan može biti idealna točka u kojoj ćemo to iskoristiti i baciti se u nove izazove.

S druge strane postoje oni koji se nakon provedenog ljetnog odmora vraćaju starim navikama, poslu i okruženju. Ljeto su iskoristili za zasluženi odmor te je vrijeme za "povratak u realnost", koje možda željno iščekuju. Kao most između ljeta i jeseni; odmora i povratka na posao, fakultet ili u školu, rujan može biti i trenutak u kojem se vraćamo svemu onom poznatom što nam donosi osjećaj smirenosti i sigurnosti. Što god da vama rujan predstavlja, jasno je da se radi o važnom prijelaznom periodu u godini.

Ali povratak s godišnjeg znači kraj uživanja i vraćanje starim obavezama…

Vraćanje s godišnjeg odmora u realnost može odgovarati onima koji vole svoju rutinu i jedva se čekaju vratiti na posao ili fakultet, dok drugima ovaj period može biti izazovan i potaknuti simptome anksioznosti i depresije. Neki od najučestalijih simptoma s kojima se ljudi nose nakon perioda odmora su teškoće sa spavanjem i koncentracijom, sniženo raspoloženje, povlačenje od obitelji i prijatelja te općeniti osjećaj nezadovoljstva i premorenosti (čak i ako ste se kvalitetno odmorili tijekom godišnjeg). O poslijeprazničkoj groznici već smo pisali, a ovdje ćemo napomenuti da se na nju može utjecati, i smanjiti njen učinak, posvećivanjem pažnje prilagodbi starom tempu života.

Dobro bi bilo postepeno se privikavati na staru rutinu i obaveze te biti blagi prema sebi u tom periodu. Naravno, treba procijeniti jesu li neugodne emocije koje se javljaju pri povratku na posao ili fakultet samo produkt poslijeprazničke groznice ili je u pitanju dublje nezadovoljstvo okruženjem i obavezama. Ukoliko je u pitanju dublje nezadovoljstvo poslom i trenutnom životnom situacijom, nije loše iskoristiti ovaj "prijelazni" period godine za promišljanje o mogućim promjenama u životu te za donošenje nekih odluka koje ste možda dugo odgađali. Istraživanje Dai i suradnika (2014) pokazalo je da ljudi imaju veću šansu za ostvarivanjem ciljeva koje su postavili odmah nakon nekog značajnog vremenskog orijetira (nova godina, rođendan, novi semestar...). Postavljanje ciljeva u ovim trenucima omogućava ljudima da mentalno odvoje periode svog života, reevaluiraju svoje prioritete i upuste se u neke nove pobjede.

Međutim, ne moramo se odlučiti na velike promjene koje značajno utječu na život da bismo napravili, takozvano, "psihičko resetiranje". Na primjer, možemo si samo dati nekoliko dana za promišljanje o svojoj trenutnoj životnoj situaciji i zadovoljstvom njome, popisati neke manje ciljeve koje želimo ostvariti i odrediti početne korake koji će nam u tome pomoći. Možda možete iskoristiti efekt novog početka i u ovom periodu napraviti male promjene koje puno znače. Primjerice, isprobati neki novi hobi koji neće biti teško ubaciti u dnevnu rutinu, pročitati novu knjigu, nabaviti kućnog ljubimca ili organizirati druženje s prijateljima kako bi obilježili prijelazno razdoblje. Ubacivanje nečeg pozitivnog što će vas ispuniti i usrećiti može smanjiti neugodne emocije i negativan stav prema završetku godišnjeg odmora i vraćanju na posao, povećati motivaciju i potaknuti pozitivna ponašanja usmjerena na vlastiti život.

Kako maksimalno iskoristiti “efekt novog početka”?

Efekt novog početka može imati pozitivan utjecaj na ljude i dati nam nalet motivacije i momentuma koji nam je ponekad potreban da bismo se upustili u promjene. U nastavku donosimo nekoliko savjeta koji vam mogu pomoći da iskoristite ovaj efekt najbolje što možete:

• Ne dajte prošlim neuspjesima da vas obeshrabre, nego ih iskoristite za učenje! Kod postavljanja novih ciljeva važno je ne dopustiti eventualnim prethodnim neuspjesima da dovedu do smanjenja motivacije, straha i odustajanja. Teško je ponovno postaviti isti cilj ako smo imali negativno iskustvo u njegovom ostvarenju, ali to iskustvo možemo iskoristiti za analizu koraka koje smo ranije poduzimali kako bismo došli do cilja. Možda cilj sam po sebi nije nedostižan, već je, recimo, bio postavljen u prekratkom vremenskom roku.
• Konkretno odredite ciljeve kako bi se mogao pratiti njihov napredak. Od velike pomoći pri postavljanju ciljeva može biti tehnika MUDRO, odnosno postavljanje ciljeva na način da su mjerljivi (M), uvremenjeni (U), dostižni (D), relevantni (R) i određeni (O). Prema Buhin-Lončar i suradnicama (2012), takav način postavljanja ciljeva omogućuje bolju organizaciju vremena i zadataka, podjelu na podciljeve te u konačnici povećava vjerojatnost da se željeni cilj ostvari.
• Uvijek možete sami odrediti svoj novi početak. Kod efekta novog početka uglavnom se spominju oni vremenski periodi koji za većinu ljudi označavaju kraj jednog i početak drugog razdoblja (nova godina, početak mjeseca, tjedna i sl.). Ono što je zajedničko tim periodima jest upravo naša percepcija da nešto "počinje". No ništa nas ne sprječava da za sebe pronađemo značajan orijentir koji neće nužno biti kalendarski određen, a koji nam može predstavljati vrijeme za pozitivne promjene.

Mora li rujan biti velika prekretnica?

Naravno da NE mora! Ponekad možemo osjećati pritisak da se stalno razvijamo, da uskačemo u nove projekte i budemo što produktivniji, zanimljiviji i bolji - pogotovo u trenucima kada se drugi ljudi oko nas upuštaju u nove izazove. U rujanu možete iskoristiti momentum za napraviti promjene u životu, no nikako ne biste trebali osjećati pritisak da morate. U redu je biti zadovoljan onime što već imate i radite, u redu je rujan iskoristiti za vraćanje svojoj uobičajenoj rutini ili nekom starom hobiju koji vam donosi radost i nemorate postavljati nove ciljeve ako to u ovom trenutku ne služe vašim željama i potrebama. Početak ne mora uvijek biti nov.

Izvori: