Nekoliko dana poslije, zbrajamo i pohranjujemo iskustava koja su se od 19. do 21. veljače prikupljala na Konferenciji školskih psihologa na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Tih dana, prostor fakulteta se ispunio s preko 500 psihologa, razmjenjivalo se znanje, rađala poznanstva i dijelili poslovni izazovi i uspjesi.
Školska psihologija
Školska psihologija je grana psihologije s vrlo širokim i dinamičnim opsegom djelovanja. Odnosi se na rad u obrazovnim sustavu te spaja psihologiju, pedagoške vještine i savjetodavni rad. Školski psiholozi obuhvaćaju rad s učenicima različite dobi, suradnju s učiteljima i nastavnicima te komunikaciju s roditeljima, ali i sudjelovanje u kreiranju školskih programa i preventivnih aktivnosti.
To je područje koje zahtijeva veliku fleksibilnost jer nijedan dan nije isti – od individualnih razgovora i testiranja do radionica, medijacije u sukobima i timskog rada s nastavnicima. Potrebne su razvijene komunikacijske vještine, empatija, strpljenje i emocionalna stabilnost, ali i čvrsto stručno znanje iz razvojne, kliničke i obrazovne psihologije. Školski psiholog bavi se procjenom kognitivnih sposobnosti, emocionalnog razvoja i ponašanja učenika, pruža podršku djeci s teškoćama, darovitim učenicima te onima koji prolaze kroz krizne situacije.
Kvalitetan rad u školskoj psihologiji traži sposobnost prilagodbe različitim situacijama, donošenje etičnih odluka te kontinuirano stručno usavršavanje, jer se potrebe djece i obrazovni sustav stalno mijenjaju.
Konferencija Horizonti snage
Već treću godinu za redom Hrvatska psihološka komora uz suorganizatore Filozofski fakultet u Zagrebi i Agenciju za odgoj i obrazovanje organizira konferenciju Horizonti snage – ove godine s podnaslovom ‘Školski psiholog između empatije i algoritama’.
Konferencija je trajala 3 dana tijekom kojih je bilo predstavljeno mnoštvo različitih tema, istraživačkih radova, projekata i radionica povezanih sa strukom psihologa, specifičnije psihologa u školi, iako mislim da bi i druge grane itekako profitirale od saznavanja šarolikih i brojnih informacija.
U predstavljanju konferencije važno je naglasiti ne samo što su bile teme, nego zašto je bilo ključno da smo o njima razgovarali upravo sada. U daljnjem tekstu, izdvojit ću nekoliko najupečatljivijih područja o kojima se govorilo:
Umjetna inteligencija - stepenica ili štaka?
Uporaba umjetne inteligencije kao krovna tema konferencije pokazuje spremnost struke da aktivno promišlja o promjenama koje oblikuju obrazovni sustav. Alati umjetne inteligencije sve su prisutniji u svakodnevnom radu, a pitanje nije hoće li se koristiti, nego kako ih koristiti odgovorno, etično i u najboljem interesu učenika. Otvaranjem ove teme psiholozima, predavači su osvještavali da školsku psihologiju ne želimo promatrati pasivno u odnosu na tehnološki razvoj, već kao aktivnog sudionika u oblikovanju ograničenja i mogućnosti.
Darovitost
Razgovor o darovitosti vrlo je aktualna tema u svijetu školstva jer je prošle godine (2025) izašao novi Pravilnik o odgoju i obrazovanju darovitih učenika. Pravilnik je važan jer daje smjernice za rad s darovitim učenicima te nas podsjeća da bi škola trebala prepoznati i razvijati potencijale svakog učenika. U vremenu kada se naglasak često stavlja na teškoće i rizike, jednako je važno govoriti o poticanju izvrsnosti, podršci razvoju potencijala i stvaranju okruženja u kojem daroviti učenici mogu napredovati bez stigmatizacije ili zanemarivanja njihovih specifičnih potreba. Otvaranjem ove teme potvrđujemo da je briga za darovite dio šire brige za mentalno zdravlje i cjelovit razvoj djece i mladih.
Edukacija o spolnom i reproduktivnom zdravlju u obrazovanju
Tema razgovora o spolnom i reproduktivnom zdravlju u školskom okruženju posebno je značajna jer se radi o području koje snažno utječe na razvoj identiteta, odnosa i emocionalne dobrobiti djece i mladih, a istodobno je često opterećeno šutnjom ili nelagodom. Otvaranjem ove teme u edukaciji školskih psihologa omogućuje se stručno, odgovorno i razvojno primjereno pristupanje pitanjima koja učenici ionako donose u školu – od partnerskih odnosa i granica do sigurnosti, poštovanja i zaštite mentalnog zdravlja. Time struka pokazuje spremnost suočiti se i podići svijest o važnim, ali i osjetljivim temama poput ove.
Osim ovih, konferencija je bila ispunjena još mnoštvom zanimljivih istraživačkih radova, zanimljivih interaktivnih radionica, primjera dobre prakse, okruglih stolova, pa čak i plesa, igre i glazbenog programa.
Zajednički nazivnik svih tema bila je briga za cjelovit razvoj učenika i profesionalnu odgovornost školskih psihologa te se potvrđuje da je struka spremna voditi dijalog o izazovima današnjice – promišljeno, osjetljivo i u najboljem interesu djece i mladih.
Velika pohvala svim predavačima koji su popunjavali dvorane, svim sudionicima istraživačima čiji rad doprinosi napretku struke školskih psihologa, a posebno hvala svim organizatorima i volonterima koji su ovu konferenciju učinili tako bogatom i korisnom.
Vidimo se dogodine!
