Snovi su čudno carstvo koje svi posjećujemo, a naše iskustvo tijekom sna značajno se razlikuje od onoga u budnom stanju - haluciniramo, uvjereni smo da su bizarne situacije stvarne (ili barem nisu neugodne svojom bizarnošću), dezorijentirani smo u pogledu vremena i mjesta, a nedostaje nam koncentracije, uvida i volje te doživljavamo snažne i različite emocije. Na kraju, vraćamo se stvarnom svijetu buđenjem te većinom brzo zaboravimo ova vrlo neobična iskustva.

U znanstvenom smislu naš pristup svijetu snova je ograničen jer ovisi o naknadnim informacijama. Međutim, ponekad se dogodi izuzetna iznimka pa pojedinci tijekom snova postanu svjesni da se nalaze u snu. Ovaj fenomen nazivamo lucidno sanjanje. Istraživanja koja se bave lucidnim snovima mogu omogućiti izravni pristup i odgovoriti na brojna pitanja koja imamo o snovima i njihovom značaju za našu psihološku i tjelesnu dobrobit.

Što su lucidni snovi?

Lucidno sanjanje odnosi se na svijest o tome da sanjamo i da potencijalno imamo neku sposobnost kontroliranja vlastitih snova. Istraživanja tijekom posljednja četiri desetljeća uvelike su potvrdila da tijekom lucidnih snova pojedinci mogu fiziološki spavati, dok su u isto vrijeme svjesni da sanjaju, te su sposobni u snovima namjerno izvoditi različite radnje, a nerijetko se i sjećaju svojeg budnog života. Lucidni snovi, stoga, često osiguravaju namjeran utjecaj na unutarnju virtualnu stvarnost, koja vještom lucidnom sanjaru omogućuje proizvoljne radnje u proizvoljnom okruženju s proizvoljnim osobama. Sukladno tome, osobe koje mogu lucidno sanjati koriste ovu sposobnost u razne svrhe.

Istraživanje u kojem je sudjelovao 301 lucidan sanjar otkrilo je da je najčešća primjena lucidnog sanjanja upravo zabava. Više od 80% lucidnih sanjara izjavilo je da su barem jednom koristili svoje lucidne snove u svrhe poput letenja, seksa ili drugih hedonističkih aktivnosti.  

Jedna od najdražih stvari bila je kada sam tortu od limuna povećala na veličinu kuće. I stvarno je imala okus kolača od limuna! (Schädlich i Erlacher, 2012)

Osim za zabavu, sudionici su izjavili da koriste svoje lucidne snove za kontrolu lošeg sna ili noćne more (64%), rješavanje problema (30%), dobivanje kreativnih ideja ili inspiracije (28%) i uvježbavanje različitih vještina (21%).

Općenito, lucidno sanjanje je rijedak fenomen - samo oko 23% pojedinaca lucidno sanja jednom ili više puta mjesečno. Općenito, smatra se da su prefrontalna i parijetalna regija mozga uključene u lucidno sanjanje. Lucidni snovi česti su među djecom i mladim adolescentima, ali neka istraživanja pokazuju da lucidni snovi postaju rjeđi nakon puberteta, što je povezano sa sazrijevanjem prefrontalnog korteksa. Zanimljivo je da EEG lucidnog REM sna pokazuje sličnosti s moždanom aktivnosti tijekom budnosti, odnosno putem aktivnosti u dorsolateralnom prefrontalnom korteksu, koji se obično deaktivira tijekom uobičajenog REM sna. Aktivnost u dorsolateralnom prefrontalnom korteksu također se može uočiti u budnom stanju tijekom zadataka koji zahtijevaju više kognitivne funkcije.

Međutim, ako uzmemo u obzir neopipljivost nečijih snova i posebnu rijetkost lucidnih snova, kako možemo biti sigurni da je lucidno sanjanje stvaran fenomen, a ne utemeljen, primjerice, na lažnim sjećanjima sasvim normalnih iskustava iz prosječnih snova?

Možemo li komunicirati sa sanjajućima?

Unatoč činjenici da su lucidni snovi opisivani stoljećima, bilo je potrebno više od 50 godina od pojave fraze "lucidni snovi" dok Green (1968) nije predložila metodu za objektivno mjerenje lucidnih snova, koju su deset godina kasnije u praksi primijenili Keith Hearne (1978) i Stephan LaBerge (1980). Ova metoda zasniva se na pokretima očiju tijekom REM faze spavanja te uvelike odgovara subjektivno doživljenim pokretima očiju u snu. Tako su Hearne i LaBerge ispitivali pokrete očima na unaprijed definiran način lijevo-desno-lijevo-desno (eng. left-right-left-right ili skraćeno LRLR) čim osoba postane svjesna svojih snova. LaBerge je to ispitavao tijekom vlastitih lucidnih snova, a Hearne na iskusnom lucidnom sanjaru. Pokazalo se da su prethodno usklađeni pokreti očiju dosljedno uočeni na elektrookulogramu. S obzirom na to da se radilo o prvom znanstveno prihvatljivom opažanju lucidnih snova, Hearne je prigodno izjavio:

"Bilo je to kao da primam signale s drugog svijeta. Filozofski, znanstveno - bilo je jednostavno nevjerojatno."

Danas se ovakva vrsta komunikacije s osobama koje lucidno sanjaju smatra zlatnim standardom, a ova metoda istraživanja i rezultati su od tada ponovljeni u brojnim istraživanjima. Odnosno, s osobama koje lucidno sanjaju unaprijed se dogovori uzorak pokreta lijevo-desno očima koji će ukazati svjesnost u snu. Osobe čim postanu svjesne da sanjaju iskoriste uzorak u svojem snu i tako ukažu istraživačima, koji ih prate preko elektroencefalograma i elektrookulograma, da se upravo nalaze u lucidnom snu.

U novijem istraživanju provedenom 2021. godine, Konkoly i kolege navode da je moguća čak i obostrana komunikacija s osobama tijekom njihovih lucidnih snova. U istraživanju je sudjelovalo 36 sudionika - neki su imali minimalnog prethodnog iskustva s lucidnim sanjanjem, drugi su bili česti lucidni sanjari, a jedan je bio pacijent s narkolepsijom koji je često imao lucidne snove. Tijekom REM faze spavanja sudionici su pokazali različite sposobnosti, uključujući percepciju novih informacija iz realnog svijeta, održavanje informacija u radnom pamćenju, izračunavanje jednostavnih odgovora i odgovoranje na postavljena pitanja. Način na koji su odgovarali istraživačima uključivao je karakteristične pokrete očiju i/ili selektivne kontrakcije mišića lica. Primjerice, jedan od sudionika naznačio je da se nalazi u lucidnom snu s tri lijevo-desno pokreta očima. Zatim su mu istraživači usmeno postavili matematički zadatak: 8 - 6. Sudionik je unutar 3 sekunde, odgovorio s dva pokreta lijevo-desno okom (LRLR) signalizirajući točan odgovor. Matematički problem je zatim ponovljen, a on je ponovno dao točan odgovor. Ova opažanja pokazuju da se fenomenološke i kognitivne karakteristike sanjanja mogu ispitati u stvarnom vremenu. Iako ovi rezultati zvuče uzbuđujuće, važno je napomenuti kako su sudionici dali točne odgovore u sveukupno 29 puta od 158 pokušaja obostrane komunikacije. Ostatak odgovora bio je netočan (3.2%) ili odgovora nije ni bilo (60.8%). Unatoč tome, ovakva istraživanja potencijalno pokazuju da postoji sasvim drugačiji način istraživanja snova ili čak pronalaženja odgovora na pitanje zašto sanjamo.

Koliko dobro istražujemo lucidne snove?

Kao što ste možda i sami pomislili, istraživanja lucidnih snova nerijetko su metodološki ograničena. Znanstvenici se još nisu sasvim usuglasili oko definicije lucidnih snova pa tako neki smatraju da osobe trebaju biti samo svjesne da se nalaze u snu, a drugi, pak, da se osobe trebaju sjećati i svojeg budnog života tijekom lucidnog sna. Nadalje, napredak tehnologije omogućio je podrobnije istraživanje lucidnih snova te neka novija istraživanja vežu lucidne snove uz specifičnu moždanu aktivnost. Stoga, kada govorimo o metodi pokreta očiju, trebamo zadržati dozu zdrave skeptičnosti, aktivno tražeći istraživanja koja sadrže kontrolnu skupinu, odnosno skupinu sudionika koji spavaju, no nemaju iskustvo lucidnih snova (hint: takvih je vrlo malo i obično su vezana uz neurofiziološku osnovu lucidnog sanjanja). Važno je napomenuti i to da gotovo nema istraživanja o dugotrajnim posljedicama lucidnog sanjanja, a istraživanja tek trebaju potvrditi je li lucidno sanjanje isključivo bezopasno (te nam omogućuje neograničeno uživanje u kolačima od limuna) ili postoje neke negativne posljedice na psihičko i fizičko zdravlje. Također, čini se da se znanstvena zajednica fokusirala na indukciju lucidnih snova. Imajući u vidu potencijal za ostvarivanje novih znanja o snovima, ovo nije iznenađujuće .

Spominjući potencijal, lucidno sanjanje ima i pravi potencijal za ostvarivanje profita. Na internetu možete pronaći razne vodiče i gurue koji će vas naučiti da sanjate po svojim pravilima, ali za određenu cijenu. Ipak, moramo vas upozoriti da pokušaji lucidnog sanjanja nerijetko završe paralizom spavanja, o kojoj smo već ranije pisali. Za kraj vam donosimo kratki video o lucidnom sanjanju i neke tehnike (naravno, besplatne) koje možete isprobati ako ste dovoljno hrabri:

IZVORI
Appel, K., Pipa, G. i Dresler, M. (2017). Investigating consciousness in the sleep laboratory – an interdisciplinary perspective on lucid dreaming. Interdisciplinary Science Reviews, 43(2), 192–207.
Baird, B., Mota-Rolim, S. A. i Dresler, M. (2019). The cognitive neuroscience of lucid dreaming. Neuroscience and biobehavioral reviews, 100, 305–323.
Green, C. (1968). Lucid dreams. London: Hamish Hamilton.
Hearne, K.M.T. (1978). Lucid dreams : An electrophysiological and psychological study. Unpublished doctoral dissertation, University of Liverpool.
LaBerge, S. (1980). Lucid dreaming as a learnable skill: A case study. Perceptual and Motor Skills, 51, 1039-1042.
Saunders, D. T., Roe, C. A., Smith, G. i Clegg, H. (2016). Lucid dreaming incidence: A quality effects meta-analysis of 50 years of research. Consciousness and cognition, 43, 197-215.