Mentalno zdravlje muškaraca

Razgovori i teme o mentalnom zdravlju još su uvijek pogođene stigmom koja izgleda da dobiva na posebnoj moći kada se radi o jednoj populacijskoj skupini – muškarcima. Utjecaji spomenute stigme su mnogobrojni, ali jedan od bitnih načina na koje se reflektira jest traženje pomoći, pri čemu je utvrđeno da se muškarci značajno više suočavaju s barijerama posramljivanja i društvene osude (Clement i sur., 2015; Liddon, Kingerlee i Barry, 2017). Prema Vogelu i suradnicima (2014), kao jedan od razloga mogu se izdvojiti tradicionalne rodne uloge koje isključuju muškarce iz ponašanja i razgovora koja se dotiču emocionalnih potreba i želja. Stoga, novu sezonu podcasta “Nepopularna psihologija” otvaramo s prvom temom: Mentalno zdravlje muškaraca.

Naš gost podcasta bio je psiholog i gestalt psihoterapeut Mihael Kozina. Osim što se bavi privatnom psihoterapijskom praksom, Mihael ima dvanaestogodišnje iskustvo rada kao stručni suradnik u srednjoj školi te je član tima u pozadini platforme „Pukotine“ na kojoj se bavi temama mentalnog zdravlja mladih. Uz to, član je Zagrebačkog psihološkog društva te Društva za psihološku pomoć. Mihael nam navodi da su mu većina klijenata upravo muškarci te smatra kako su razgovori o mentalnom zdravlju muškaraca nužni dodatak već poznatim kampanjama osvještavanja o čestim tjelesnim oboljenjima muškaraca, kao što su rak testisa, prostate, itd.

„Sviđa mi se da sad polako dolazi na red i mentalno zdravlje da uđe u cijeli taj paket“, tvrdi.

Mentalno zdravlje muškaraca: Gdje smo danas?

Mihael smatra da je na našim područjima vidljiva promjena ulaskom u 21. stoljeće – muškarci su više involvirani u obiteljsku ulogu, posebice na emocionalnom planu, više su dio zajednice i šire svoju, dosad isključivo instrumentalnu, odnosno „providersku“ ulogu. U realnosti, nema rodne razlike u emocionalnim potrebama. Iako je u suprotnosti s društvenim i medijskim predodžbama, muškarci imaju jednaku potrebu za bliskošću i pripadnošću kao i žene. „Muškarci kao da ostanu malo gladni toga“, navodi Mihael. Dakle, nezadovoljene emocionalne potrebe muškaraca koje im utječu na mentalno zdravlje većinom su produkt socijalizacije, odnosno naučenog ponašanja. Uz to, navodi da postoji mjesta za napredak, specifično u poučavanju muškaraca kako se povezati, unutar i van obitelji. Specifične barijere u tim nastojanjima su posramljivanje i nerazumijevanje okoline, pa čak i od strane partnerice, kada muškarac ipak istupi s problemom. Takva vrsta odbijanja potencijalno vuče dublje u izolaciju, mada ta posljedica nije uvijek vidljiva.

Koje su najčešće teme muškaraca u terapijskom odnosu?

Mihael tvrdi da je gotovo 80% tegoba njegovih muških klijenata na neki način povezano s partnerskim odnosom: klijenti su često pred prekidom, ucjenjeni od strane partnerica, u stanju tugovanja nakon prekida i slično. Simptomi koje muškarci navode u terapijskom odnosu najčešće su iz anksioznog spektra, a povezani su sa silnim „moranjima“, „trebanjima“ i generalno procjenama da ne udovoljavaju zahtjevima okoline te da nisu dovoljno dobri. Često se javljaju i teškoće u imenovanju misli i emocija, što implicira da je potrebna pomoć pri povezivanju sa sobom i razvijanju emocionalnog vokabulara. Nadalje, Mihael navodi da su muškarci skloniji ovisnostima poput alkoholizma, potencijalno kao odgovor na smanjene mogućnosti suočavanja sa svojim mentalnim poteškoćama.

Kako možemo dalje pomoći?

Kao način na koji možemo pomoći ovom specifičnom društvenom problemu, Mihael navodi upravo iskazivanje interesa. Drugim riječima, važno je raditi na osvještavanju problema, dijeljenju relevantnih informacija s građanima, normaliziranju iskustava te općenito, komuniciranju. Što se tiče znanstvenih istraživanja i članaka na ovu temu, ističe se kao posebno važno u uzorcima zahvatiti neka od područja u kojima dominiraju tradicionalne rodne uloge kako bi se mogla razviti što objektivnija predodžba o našem napretku.

Kako nam je Mihael rekao: „Prepoznati, izgovoriti, reći – pa onda je na ljudima da odaberu.“

Za više detalja pogledajte video našeg intervjua s Mihaelom!

Izvori