Na ovogodišnjem Tjednu mozga bit će predstavljena nova knjiga iz područja neuroznanosti: "Mozak i um: od električnih potencijala do svjesnog bića". O knjizi smo razgovarali smo s urednikom knjige dr. sc. Pavlom Valerjevim, red. prof., uz kojega uredništvo čine prof. dr. sc. Nataša Šimić i doc. dr. sc. Matilda Nikolić Ivanišević s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru.
Nova knjiga "Mozak i um: od električnih potencijala do svjesnog bića" rezultat je zajedničkog rada većeg broja autora koji su nastojali približiti važne teme iz područja neuroznanosti koja značajno napreduje zadnjih desetljeća. Zavirimo li u sadržaj, naći ćemo deset poglavlja koja zajedno obuhvaćaju različite, a opet povezane, teme iz područja proučavanja (i djelovanja) mozga. Pa tako možemo čitati o evoluciji mozga, načinima njegova istraživanja, ali i o npr. jeziku, vidu, pamćenju, seksu i ljubavi kao važnim funkcijama mozga. Kako ne bismo nabrajali cijeli opseg knjige, možda je najbolje da naši čitatelji zavire sami u knjigu koja dostupna i u online formatu te u potpunosti besplatna za preuzimanje!
Ideja o nastajanju knjige
Osim što će knjiga biti predstavljena na Tjednu mozga, povezanost ove manifestacije i nastajanja knjige, kako nam otkriva kolega Valerjev, je nešto dublja. Podsjetimo se, Tjedan mozga je manifestacija pod pokroviteljstvom međunarodne DANA fondacije čiji je cilj da se sredinom ožujka svake godine na mnogobrojnim lokacijama na svijetu organiziraju različiti događaji za javnost koji jačaju svijest o važnosti istraživanja mozga i o važnosti zdravlja mozga. Spomenuto uredništvo ovog izdanja, kao i drugi profesori Odjela za psihologiju zadarskog Sveučilišta, već niz godina sudjeluju u obilježavanju Tjedna mozga. Pa je tako nastala i ideja za knjigu baš ove teme. "Budući da smo kroz dugogodišnje iskustvo prikupili dosta materijala i obradili dosta tema, došlo se na ideju da dio toga obradimo na strukturiran način kroz zajedničku knjigu i da uključimo autore koji su sudjelovali na Tjednima mozga, ali i autore van toga, pa i autore van našeg Odjela, a koji su stručni za određenu temu", priča nam kolega Valerjev. Ovogodišnji Tjedan mozga će se održati u tjednu od 15. do 21. ožujka. Što nam sve osim promocije knjige pripremaju organizatori iz Zadra, možete naći u njihovu programu, ali i pratiti njihovoj Facebook i Instagram stranici.
Kome će knjiga najbolje "sjesti"?
Kada govorimo o formatu knjige kolega Valerjev ističe kako su se odlučili na pomalo neobičnu, ali prilično korisnu, kombinaciju. "Knjiga je sveučilišni udžbenik, potpuno opremljena didaktičkim dodacima tipičnim za moderne udžbenike, a istovremeno je urednička knjiga s više autora. Nadalje, knjiga pokriva one teme za koje smo procijenili da su od šireg interesa za studente psihologije, ali i druge društvene i humanističke studije. Knjiga je idealan dodatni udžbenik koji se može koristiti uz glavnu literaturu za razne kolegije." No, kako dobar dio naše publike nisu psiholozi, bilo je nužno pitati koliko se predznanja očekuje od čitatelja i koliko je knjiga zapravo "udžbenički" oblikovana.
P. Valerjev: "Odlučili smo se za balans između stručnog udžbeničkog stila i protočnog stila koji otvara ovu knjigu prema široj publici."
Ispred uredništva, kolega Valerjev ističe: Bili bismo jako zadovoljni kad ovu knjigu ne bi čitali samo studenti psihologije i drugih studija koji se u nekom aspektu zanimaju za funkcioniranje ljudskog uma i mozga, već i šire čitateljstvo koje uključuje sve zainteresirane o načinu funkcioniranja mozga. Pogotovo ako privuče mlađu publiku. Ustvari, čini se da ljudi općenito dosta malo znaju o mozgu, a u zadnjih 30 godina je otkriveno strašno puno toga. Pridružujemo se nadanjima uredništva te potičemo naše čitatelje na otkrivanje zanimljivosti iz svijeta neuroznanosti! Ukoliko nemate zavidnog predznanja iz područja neuroznanosti, bez straha, uz pažljivo čitanje, ilustracije i rječnik pojmova, nema problema. No, u tom slučaju, poručuje kolega Valerjev, knjigu je najbolje čitati po redu, iako inače poglavlja mogu stajati kao zasebne cjeline, ukoliko imate specifičan interes prema nekoj temi.
Mitovi o mozgu i mozak u prostoru
Osim što je jedan od urednika, izv. prof. dr. sc. Pavle Valerjev je i autor dvaju poglavlja u knjizi. Prvo poglavlje odnosi se na jedan od najpoznatijih mitova o mozgu o kojemu smo ranije pisali i na Nepopularnoj, a radi se, naravno, o korištenju 10% mozga. "Meni je posebno interesantno koliko je taj mit uvriježen i tvrdokoran", ističe autor Valerjev uz činjenicu da istraživanja pokazuju kako čak 40% populacije vjeruje u ovaj mit. U vlastitim istraživanjima na studentima psihologije, Valerjev navodi, dobili su da je ovaj broj upola manji te da dodatno opada prema starijim godinama studija. Moglo bi se zaključiti kako postoji pozitivan efekt obrazovanja (iako ne smijemo isključiti ni mogući efekt selekcije). No, ono što svakako jasno možemo zaključiti jest da nas samo kvalitetno obrazovanje temeljeno na znanstvenim činjenicama i znanstvenim metodama može razuvjeriti od zabluda i od krivih uvjerenja o prirodi svijeta i ljudi. Stoga, poručuje kolega Valerjev, treba graditi i ulagati u kvalitetnu znanost i obrazovanje.
Drugo poglavlje odnosi se na mozak u prostoru, a dio koji je, između ostalih, posebno zanimljiv jest svakako onaj o agnozijama. Agnozije najčešće nastaju kao posljedice lezija, odnosno oštećenja raznih sekundarnih i asocijativnih područja kore velikog mozga. Valerjev nam otkriva da su česta bizarnost i neobičnost posljedica agnozija ono što budi interes za kognitivno-neuroznanstvene teme. Jedna od ovih zanimljivih agnozija je poremećaj koji se naziva akinetopsija ili „sljepoća za gibanje“. Pacijenti s ovim poremećajem mogu bez problema identificirati objekte, ali ne mogu opaziti gibanje tih objekata u prostoru. Opažaju ih kao statične slike čija se pozicija svako toliko promijeni. To je vrlo nezgodno, ako želite pretrčati preko prometne ceste. Ova agnozija nastaje uslijed oštećenja medijalno temporalnog područja. Ovo nam pokazuje koliko je vidna percepcija složena i kako je mozak organiziran da ju riješi. Praktički svaki aspekt vida, kao što je opažanje orijentacije objekta ili gibanja objekta, ima zasebni „procesor“, odnosno funkcionalno (a često i anatomski) specijalizirani dio mozga koji rješava taj problem. Ako se taj dio ošteti, on ispada iz vidne percepcije, ali ostale funkcije i dalje rade. Kolega Valerjev čitatelje upućuje i na zanimljive agnozije opisane u poglavlju "Jezik i mozak", čija je autorica prof. psih. Tanja Gulan.
Kada smo razgovarali o samom procesu nastajanja knjige, Valerjev se prisjeća zanimljivosti oko izazova ujednačavanja različitih stilova pisanja i razine detalja ovako velikog broja autora, no, unatoč izazovima, vjerujemo kako će knjiga biti zanimljiva svima kojima dođe u ruke, odnosno na male ekrane. Dodatna zanimljivost u vezi knjige jest da je uredništvo napravilo donekle i nepopularan potez i odlučilo se za kreiranje autorskih ilustracija u ovoj knjizi. Uz detaljno informiranje, više iteracija i postepenu evoluciju ilustracija, uredništvo je zadovoljno finalnom verzijom knjige u cijelosti, kao i ilustracijama koje potpisuje Tomislav Grzunov. Ovim putem se zahvaljujemo uredništvu na suradnji i upućujemo sve pohvale za izradu ovakve knjige uz pomoć domaćih autora, a naročito za odluku o dostupnosti knjige za širu javnost bez naknade. Ovakvim odlukama se jasno daje do znanja koliko je cilj popularizacije znanosti i znanja važan. Dok čekamo Tjedan mozga, sve naše čitatelje potičemo da prate nadolazeći program i zavire u knjigu!
