O nesretnom petku 13.

Nikako ne hodajte ispod ljestvi kad na njih naiđete, ne otvarajte kišobran u kući, budite na oprezu ako crna mačka prijeđe put ispred vas, ali slobodno uberite djetelinu s četiri lista i nosite potkovu sa sobom kad se ukaže prilika. Zašto? Pa za sreću!

Bogatstvo naših (praznih) uvjerenja

Praznovjerje općenito definiramo kao uvjerenje da događaji, koji u stvarnosti nisu dokazano povezani, imaju stvarni utjecaj jedan na drugi i predstavljaju učestali fenomen. Neka od takvih uvjerenja, poput fenomena petka 13., postoje stotinama (ako ne i tisućama) godina i fascinantno je da su izdržala test vremena.

Kako bismo odmah razriješili dilemu oko nastanka praznovjerja, povijesni zapisi ukazuju na to da su takva, naizgled smiješna i prejednostavna, uvjerenja zapravo praktične prirode. Čini se logičnim da hodanje ispod ljestvi može osobu izložiti riziku od ozljeda u slučaju da se ljestve sruše na nju, a crne mačke na putu u prošlosti su predstavljale potencijalnu opasnost jer ih noću konji ne vide pa bi se mogli prestrašiti kad naiđu na njih i time ugroziti putnika. Nastavno na to, dr. Emily Weiss navodi da utočišta za životinje obiluju crnim mačkama koje redovito završavaju tamo u najvećoj količini, iako nisu nužno teže usvojive, ali bivaju češće eutanizirane u odnosu na mačke drugih boja u utočištima, bez drugog objašnjivog razloga u pozadini ovih učestalosti osim boje njihove dlake i karakteristika koje im pripisujemo.

Slomljena ogledala i prosipana sol nekada su predstavljala velike materijalne gubitke koji su značili moguću ekonomsku nestašicu i prijetnju za život. Međutim, kako nas datum može ugroziti?

Čovječanstvo se prilagodilo petku trinaestom

Mnogo je legendi o izvoru uvjerenja vezanih za petak 13., no najšire je svakako ono religiozne prirode – Isus je bio razapet na petak, čemu je prethodila posljednja večera na kojoj ga je Juda, jedan od sveukupno trinaest uzvanika, izdao i time mu skrivio smrt. Možemo se složiti s tim da je ovaj splet okolnosti poprilično loša sreća, međutim, odjek koji broj trinaest ima na našu svakodnevicu nadilazi bezazlenu pouku o (ne)sreći te ima itekako stvarne i važne posljedice.

Broj 13 gotovo se univerzalno smatra nesretnim, barem na području Europe (što možemo razumjeti ako se vodimo spomenutim objašnjenjem prema religijskoj osnovi). Iz toga razloga u Europi mnogi hoteli nemaju 13. kat ili sobe s tim brojem, neki od zrakoplova u svojim redovima izbjegavaju navesti trinaesti te mnoge zrakoplovne luke nemaju izlaz broj 13. U Ujedinjenom Kraljevstvu 28% svih ulica uopće nema kućni broj 13, a kuće koje (nesretno) zapadne taj broj prodaju se u prosjeku za 6500 funti (cca 58000 kuna) manje od ostalih kuća u susjedstvu! U jednom se recentnom izvještaju zrakoplovnih letova navodi podatak da su letovi na petak 13. u Austriji, Francuskoj, UK-u i Švedskoj značajno jeftiniji od ostalih letova u istom mjesecu. Naizgled suprotno očekivanjima, količine prijavljenih ozljeda ili smrti na ovaj dan ne odstupaju od prosjeka niti je zabilježen porast u broju prijava hitnih slučajeva (uključujući i psihijatrijske). Naravno, uvijek možemo ovaj nalaz potkrijepiti činjenicom da praznovjerni ljudi znaju što ih zapravo čeka pa su stoga na oprezu i ne izlažu se riziku, čime (ne)namjerno drže podatke u granicama prosjeka.

Nesretni od rođenja?

U zanimljivom su istraživanju Fidrmuc i Tena (2015) istražili utjecaj praznovjerja vezanog uz petak trinaesti kod osoba koje su rođene trinaestog dana u mjesecu ili baš na petak 13. Konkretno, zanimalo ih je kakav je status spomenutih sudionika po pitanju zaposlenja, kakve su im plaće u odnosu na druge te je li za njih vjerojatnije da ostanu samci. Navedene čimbenike mjerili su upitnikom Labor Force Survey koji su primijenili na nacionalnoj razini u UK-u te izdvojili osobe koje zadovoljavaju kriterij (rođeni 13. dana u mjesecu ili na petak 13.) i potom usporedili njihove ishode s ostatkom osoba koje su ispunjavale upitnik. U konačnici je u istraživanju sudjelovalo preko 60 tisuća kućanstava, sudionici u dobi od 16 godina i više. Provjere radi, u obzir su kao placebo uzimali i skupinu ljudi rođenih 12. ili 14. dana u mjesecu jer, ukoliko efekt petka 13. zaista postoji, njegovi se učinci ne bi trebali poklapati s onima dan ranije ili kasnije te tako odstupaju od same kalendarske pozicije.

Kao rezultat njihova istraživanja dobiven je revolucionarni nalaz da efekt rođenja na nesretni datum u vidu ishoda koji utječu na kvalitetu života – ne postoji! Dobiveno je da muškarci rođeni na 13. dan u mjesecu ili na petak 13. imaju nešto veću vjerojatnost da se zaposle od žena u istoj skupini (iako razlika nije značajna) te imaju manju vjerojatnost da ostanu samci, za što se autori nisu htjeli opredijeliti po pitanju dobre ili loše sreće. Mali značajni pozitivni efekt dobiven je i po pitanju vjerojatnosti osoba rođenih na petak 13. da ostanu samci, u odnosu na sve ostale skupine, no spomenuti nalaz može biti ishod prirode istraživanja – naime, zbog velikog uzorka sudionika sasvim je moguće da je dobiveno rezultat statističke analize koja maksimizira vjerojatnost da se dobiju značajni koeficijenti. Ukratko, nema razloga da osobe rođene na petak trinaesti gube san zbog svoje sudbine.

Zanimljiv dodatak na njihovu temu jest i činjenica da je originalni rad u kojem su pisali o svojem istraživanju sadržavao 13 stranica, a pet časopisa kojima je poslan odbilo ga je objaviti. Autori su naveli da su nakon toga povećali prored u tekstu i napravili manje izmjene, čime su dostigli broj od 16 stranica - i danas ih čitamo objavljene u tim istim časopisima! Izgleda da su trebali uračunati dodatni prostor "za sreću".

Ukratko, svi smo pod utjecajem praznovjerja - vlastitih i tuđih, iako svjesno možda nismo podložni istima (primjerice, zbog vlastitog analitičkog kognitivnog stila). Sama svijest o pojedinom uvjerenju dovodi do promjene u našem ponašanju ili, u najmanju ruku, promjene u kontroli istog. Upravo iz toga potječu spomenuti podaci koji čine značajnu razliku na razini populacije.

Svrha psiholoških istraživanja ovdje jest ukazati na to koliko snažno se volimo držati za vlastita uvjerenja i onda kad ih objektivno ne možemo potkrijepiti konkretnim nalazima. Na kraju krajeva, čini se da ipak uvriježeni faktori kognitivnih sposobnosti i ličnosti najviše utječu na naše sudbine i da je svatko od nas krojač svoje sreće, pri čemu vam u potrazi za istom može pomoći naš raniji članak. Kako god bilo, nadamo se da nesreću ovog dana može ublažiti nadolazeći vikend i "držimo fige" da sve prođe u najboljem redu!

Izvori: