'Očekujem gluposti... i dosadu'

Dok je budući prvašić kojeg citiramo u naslovu ovog članka očekivao da ga u školi čekaju glupost i dosada, u vrijeme pandemije COVID-19 mnogo školaraca, studenata i odraslih susreće se s dosadom u ljepoti svoga doma.
Što je zapravo dosada i kako ju možemo smanjiti?

Kao i svaka emocija, dosada ima svoje znakove. Prepoznajemo da nam je dosadno kada teško održavamo pažnju ili kada imamo problema s pronalaskom smislenosti u aktivnosti koju radimo. Osjećaj dosade nam signalizira da nije vrijedno nastaviti aktivnost koju radimo. Iako mnogi vjeruju da dosada dovodi samo do umora i pospanosti, ona jednako često dovodi i do povećanog psihološkog uzbuđenja (Chin et al., 2017; prema Westgate, 2020) .

Što je dosada?

U ovom radu autorica dosadu definira kroz MAC model (The meaning-and-attentional-components model) koji ujedinjuje prijašnje nalaze o utjecaju pažnje, smislenosti zadatka i njihovih okolinskih korelata na dosadu.

Prema ovom modelu dosada se pojavljuje kada ne možemo usmjeriti pažnju na neku aktivnost ili kada ne vidimo smisao u toj aktivnosti. U modelu su ova dva faktora potpuno neovisna i oba su potrebna kako bismo izbjegli dosadu. Odnosno, deficit u samo jednom od ovih faktora rezultirat će dosadom.

Kako bismo uspješno usmjerili pažnju na neki zadatak, potrebno je ujednačiti razinu naše aktivnosti s težinom zadatka. Ako je naša aktivnost niska, zadatak treba biti lagan, a ukoliko je naša aktivnost visoka, zadatak treba biti težak kako bi se kod nas razvio interes. Interes će probuditi čitanje ovakvog članka onima koji su popili svoju jutarnju kavu, a onima koji su iscrpljeni od posla, interes će probuditi igranje Candy Crusha, dok će ovaj članak smatrati dosadnim.
Smislenost aktivnosti ovisi o našim subjektivnim ciljevima koji su nam trenutno važni. Ako zadatak vodi k ostvarenju onog cilja koji nam je trenutno važan, aktivnost će biti smislena, a ako aktivnost vodi k nekom objektivno važnom cilju za nas, ali trenutno nam taj cilj nije relevantan, javit će se dosada. Primjerice, iako znamo da učenje za ispit koji slijedi u lipnju svakako vodi k ostvarenju nama objektivno važnog cilja, a trenutni cilj nam je pogledati Harry Potter sagu, učenje pada u drugi plan i pri pokušaju učenja javlja se dosada.

Deficiti pažnje i smislenosti aktivnosti dovode do tri različite vrste dosade:
dosade izazvane deficitom pažnje koja se očituje kroz probleme s koncentracijom i lutanjem misli, dosade izazvane manjkom smislenosti zadatka koja se očituje kroz povišenu aktivnost, osjećaj usamljenosti i tuge te dosade izazvane i jednim i drugim.

S obzirom na vrstu dosade, možemo mijenjati neke karakteristike aktivnosti kako bismo smanjili dosadu i povećali svoju produktivnost i osjećaj interesa. Općenito dosada može motivirati neka štetna ponašanja (konzumiranje alkohola i psihoaktivnih tvari), neka pozitivna (prosocijalno ponašanje, kreativnost), ali i neutralna ponašanja (jedenje grickalica).

Kako smanjiti dosadu?

1. Podešavanjem težine zadatka - Ako nam je zadatak prelagan, možemo povećati njegovu težinu uvođenjem vremenskog roka ili uvođenjem dodatnih zahtjeva na našu pažnju (slušajući glazbu, radio ili multitask). Ako nam je pretežak, možemo ga razlomiti na manje dijelove pa ga riješiti dio po dio.
2. Podešavanjem našeg kognitivnog kapaciteta - Kratkoročno možemo povećati svoj kognitivni kapacitet kofeinom ili dobrim snom, a smanjiti konzumacijom alkohola ili marihuane (što nije preporučljiva metoda). Dugoročno, i svakako efektivnije, svoje kognitivne resurse možemo povećati vježbanjem i razvojem vještina (kognitivni trening).
3. Reguliranjem važnosti ciljeva - Za početak, potrebno je poravnati aktivnosti s našim ciljevima (učim jer mi je cilj dobiti dobru ocjenu ili steći znanje). Ako je aktivnost već poravnata s našim ciljem, a svejedno nam je dosadno, onda možemo povećati subjektivnu važnost cilja. Jedan od načina kojim se to može napraviti je razmišljanje kako neka ativnost može doprinjeti ostvarenju našig dugoročnih ciljeva (učim kako bih bio što bolji stručnjak u svom poslu).
4. Mijenjanjem aktivnosti - Ako ništa od prijašnjih strategija nije pomoglo, vrijeme je za promjenu aktivnosti. Ako želimo pobuditi svoj interes, možemo odabrati neku aktivnost koja je zahtjevnija i donosi nam kognitivni napor koji će nas zadovoljiti, ali ne nužno i donijeti radost (gledanje dokumentarca o Holokaustu). S druge strane, ako želimo povećati svoje zadovoljstvo i zabaviti se, možemo posegnuti za video igrama.

Dosada je emocija koja se pojavljuje kod svih nas i dobar je alarm za preispitivanje svojih ciljeva, svojeg trenutačnog tjelesnog i psihološkog stanja ili zahtjevnosti aktivnosti koju radimo. Pomoću nalaza ovog istraživanja možemo si pomoći u donošenju ispravne odluke kako dosadu smanjiti, a da se i dalje osjećamo dobro, a istovremeno budemo produktivni.

Izvor (jedan svakako ne dosadan rad):