Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu od 22. do 24. rujna 2026. održano je 46. izdanje STAR konferencije (The Stress, Trauma, Anxiety, and Resilience Society) na temu „Digital Minds, Human Hearts: Resilience in the Time of Anxiety and Disruption“.
Kao posebni programski dan konferencije, 25. rujna održan je Prvi nacionalni simpozij kliničke psihologije, koji je posjetio i dio Nepopularne ekipe – pa bi bio i red da vam prenesemo njegov sadržaj i dojmove.
Bez muke nema... genetike?
Priznajemo da je bilo izazovno pratiti terminologiju povezanu s genetikom u 9 ujutro, ali Denis Bratko dao je sve od sebe da nam približi genetička istraživanja ličnosti i psihopatologije na najzabavniji mogući način. Nakon ekspresne obuke iz bihevioralne genetike, preletjeli smo kroz preglede intrigantnih istraživanja i metaanaliza koji su nam približili teme povezanosti specifičnih gena i njihovih varijacija s crtama ličnosti i varijablama poput tolerancije na stres i depresije, kao i različite razine heritabilnosti psihičkih poremećaja.
Talk that KLIN talk
Uslijedilo je 5 KLIN talkova – brzopoteznih izlaganja od svega 15 minuta.
Tea Brezinšćak pričala je o psihološkoj dobrobiti djevojaka i mladih žena u online prostoru, osvrnuvši se pritom na štetne moderne online trendove poput Sephora kids i thinspo sadržaja te problematiku algoritmova koji u realnosti često rade protiv nas. Ova nas je tema posebno zaintrigirala budući da pripremamo provedbu psihoedukativnog projekta o poremećajima prehrane (stay tuned)!
Bruno Bencarić u svojem je izlaganju o maskulinosti i mentalnom zdravlju prikazao i mušku perspektivu, istaknuvši značenje toksične maskulinosti i važnost povećanja spremnosti muškaraca na traženje psihološke pomoći i podrške, kao i primjere dobre prakse u medijima. Smatramo da je ova tema u današnje vrijeme izuzetno bitna, a naši pratitelji znaju da smo u više navrata obilježili Svjetski dan muškaraca razgovorom upravo o mentalnom zdravlju muškaraca.
Tanja Babić Franjkić vrlo je vješto secirala kompleksnu temu neurodivergentnosti kod transrodnih i rodno varijantnih osoba te istaknula socijalnu podršku i višestruko afirmativni pristup stučnjaka (koji poštuje i rodnu i neuroraznolikost te prepoznaje da one mogu supostojati) kao važne zaštitne faktore. O temi transrodnosti, rodnih identiteta i nebinarnosti prethodno smo pričali sa psihologinjom Ivom Žegurom, što smatramo dobrim uvodnim štivom.
Psihijatar iz Klinike za psihijatriju "Sveti Ivan", Davor Bodor, na primjeru iz prakse slikovito je prikazao kognitivne i bihevioralne fenomene u podlozi dizajna kockanja te biološke i okolinske faktore koji utječu na razvoj ovisnosti o istom. Također se dotaknuo pitanja efektivnosti zakonskih odredbi uvedenih s ciljem suzbijanja ovisnosti o kockanju, kao i mogućnosti i prognoza tretmana ovisnika. Temu ovisnosti o kockanju prethodno smo slikovito obradili kroz analizu lika iz filma Toma.
Krunoslav Matešić proveo nas je kroz Test za procjenu kognitivnih funkcija 5-KOG, čiji je sukreator. 5-KOG nastao je iz potrebe za lakšim i bržim putokazom u neuropsihologijskoj procjeni, koja je zbog svoje dugotrajnosti često iscrpljujuća i za pacijente i za praktičare. Zamišljen je kao probirni test za početnu procjenu i usmjeravanje daljnje obrade u kliničkom kontekstu, a ispituje neposredno i odgođeno semantičko pamćenje, brzinu rada, radno pamćenje, verbalnu fluentnost te izvršne funkcije i mentalnu fleksibilnost.
Klinički praktikum
Nadamo se da vama riječ praktikum ne izaziva flashbackove na trgovački papir, ručno izračunavanje t-testova i odumiranje dominantne ruke (i čitavog kognitivnog kapaciteta). Ovaj praktikum, na sreću, nije bio takvog tipa.
Sandro Krašić i Hana Radovanović izložili su prikaz slučaja jednog pacijenta, a čitava publika je bila pozvana dijeliti svoje hipoteze i razmišljanja o smjeru psihodijagnostičkog zaključka i razvoja tretmana, nakon čega smo ta razmatranja mogli usporediti s onima koje je generirala umjetna inteligencija (i zaključiti da nas neće tako lako zamijeniti).
Od šegrta do kliničara
Nakon pauze za ručak, Ana Majdančić nas je provela trnovitim putem evolucije iz pripravnika u "punokrvnog" kliničkog psihologa. Kroz svoje primjere iz prakse, ukazala nam je na greške i pristranosti kojima smo podložni u počecima, ali i kada se previše opustimo i nedovoljno propitujemo svoje zaključke.
Ana je u kliničkom kontekstu istaknula integraciju kao jedan od najtežih koraka promišljanja, uz teorijsko znanje kao nužnu bazu, pritom naglasivši da povremena nemogućnost momentalnog generiranja odgovora na problem nije znak slabosti, već stručnosti. Naposljetku se osvrnula na pitanje što kliničarima nosi budućnost, s naglaskom na specifičnost novih digital native generacija i potencijalne prednosti upotrebe brzorazvijajućih tehnologija u psihodijagnostičkoj procjeni.
KLIN talk se KLIN talkom izbija
Kao savršen epilog Aninog predavanja, uslijedio je drugi KLIN talk blok, koji je otvorila Doris Čuržik temom problematike iluzornog komorbiditeta i korisnosti transdijagnostičkog pristupa, koji se fokusira na mehanizme u podlozi različitih psihičkih poremećaja umjesto na njihovu strogu kategorizaciju.
Mirjana Sučević Ercegovac odrješito je progovorila o bolnoj temi oko koje često okolišaju i stručnjaci mentalnog zdravlja – samoozljeđivanju, njegovim specifičnim vrstama, funkcijama koje ono može imati i karakteristikama koje ga održavaju, kao i o njegovoj prevalenciji u populaciji.
Latinka Basara iz evolucijske nam je perspektive objasnila zašto su upravo bolesti povezane sa životnim stilom u najvećoj mjeri odgovorne za smrtnost ljudske populacije u današnjem modernom dobu.
Andrea Vranić navela nas je na razmišljanje o tome što sve tehnologija radi za nas i kako nam to pomaže ili šteti te koje kompetencije želimo očuvati kao isključivo ljudske, dotaknuvši se pritom pojmova kognitivnog offloadinga i danas vrlo aktualne digitalne demencije.
Zaokruživanje cjeline
Odslušane teme zaokružile su svojim iskustvima iz prakse sudionice okruglog stola "Nova karta mentalnog zdravlja: tragovi od dječje sobe do ordinacije": psihologinja Iva Zečević iz zagrebačke Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež, voditeljica Centra za mlade Grada Zagreba Dorotea Bratuša Juraj, psihijatrica iz Klinke za psihijatriju Sveti Ivan Antonija Vuk i Danijela Štimac Grbić, Voditeljica Službe za mentalno zdravlje Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.
U razgovoru s moderatoricom Mateom Šoštarić Živković posebno se istaknula problematika traumatizirajućih i desensitizirajućih sadržaja kojima su danas djeca i mladi izloženi online, kao i povećanja broja djece i mladih kojima je potrebna psihološka pomoć te sve niža dob u kojoj se javljaju samoozljeđivanje i pokušaji suicida.
O važnoj temi prevencije suicida prethodno smo pisali u članku i razgovarali u podcastu sa psihologinjom Ivom Žegurom.
Mora li to biti kraj?
Simpozij je zatvorio psiholog i psihoterapeut Joško Jurman radionicom o tretmanu parova koji se suočavaju s nevjerom. Na naziv radionice "Zar je važno tko je kriv?", kratki je odgovor "da", ali to je tek jedan dio kompleksne slagalice koja čini tretman parova koji se nose s ovim problemom – koji ne mora uvijek označavati kraj odnosa. Sam tretman nužno uključuje procese stabilizacije odnosa, rada na kognitivnim distorzijama i restrukturaciji neadaptivnih uvjerenja, integracije novih (adaptivnijih) obrazaca i ponovne uspostave povjerenja u odnosu.
Joško nas je proveo kroz navedene sastavne dijelove tretmana, istaknuo faktore koji često predstavljaju prepreke u napretku, naveo nas da propitamo svoje stavove o nevjeri i tome što ona uključuje te sve to začinio tematskim stihovima domaćih i regionalnih hitova, stvarajući time jedno gorko-slatko iskustvo u pravom smislu tog izraza.
Oćemo još!
S Prvim nacionalnim simpozijem kliničkem psihologije "u nogama", organizatorima i izlagačima možemo reći samo riječi hvale i poručiti da s nestrpljenjem iščekujemo novo izdanje!
