Rođendan ima trag u cijeloj povijesti- pojavljuje se u brojnim pjesmama, romanima i u umjetnosti. On je univerzalni događaj i ritualna prekretnica koja se odvija u sadašnjosti dok istovremeno povezuje prošlost i budućnost. Kao takav, obilježava protok vremena i trenutak kad se osoba rodila. Sama rođendanska proslava dio je ljudskog iskustva u svim kulturama i ima važnu ulogu u biološkom, socijalnom i psihološkom razvoju pojedinca.
Vrijedim jer jesam
Uobičajeno je da se slavljenik želi osjećati drugačije na svoj rođendan te da se ljudi okupljaju na proslavu rođendana u znak pažnje prema slavljeniku. Istraživanje Elkin (1992) pokazalo je da rođendanske proslave mogu pružiti vrijedne informacije o narcisoidnim problemima, odnosima, psihodinamici, fazama života i obrambenim mehanizmima pojedinca.
Naime, rođendani potiču osjećaj pripadnosti, individualnosti, vrijednosti i kontinuiteta vremena te predstavljaju važan prijelaz u životnim ciklusima u zajednici. Također, prilika su da se pojedinac osjeti važnim, potrebnim i posebnim samo zato što postoji, ali su i prilika za jačanje odnosa među bližnjima.
Jedan datum, mnogo priča
U Hrvatskoj 2022. prema Eurostatu najviše živorođenih ima u srpnju, njih 3063, a najmanje živorođenih u travnju, njih 2533. Ako znamo da trudnoća prosječno traje 38 tjedana, ti podaci ukazuju na to da je većina beba začeta u listopadu prethodne godine. Najmanje popularan, odnosno najrjeđi datum rođenja je naravno 29. veljače. Na njega se prema Državnom zavodu za statistiku rodilo tek 2399 osoba u razdoblju od 1984. do 2020. godine, a on je i ove prijestupne godine zasigurno bio nečiji rođendan.
Specifična za taj datum je i njegova isključenost iz izračuna pretpostavke prema kojoj postoji 50 % šanse da će u skupini od 23 osobe, odnosno 99 % šanse da će u skupini od 70 osoba, njih dvije imati isti dan i mjesec rođenja. Radi se o problemu rođendanskog paradoksa koji ukazuje na to da ljudi podcjenjuju koliko je vjerojatno da dvoje ili više osoba dijeli isti rođendan. Koja to slavna osoba dijeli vaš datum rođenja, možete provjeriti ovdje. Također, ulogu datuma rođenja u horoskopu, odnosno zašto vjerujemo u horoskop prisjetite se čitanjem našeg prethodnog članka.
Onda i sada
Korijeni proslave rođendana sežu u davnu prošlost, a mnogi simboli poput torte, svjećica i čestitki zadržali su se kao univerzalni običaji s određenim značenjem diljem svijeta. Redlich (2020) u svom radu navodi da neki smatraju kako je tradicija pravljenja rođendanske torte potekla od Grka koji su, navodno, nosili okruglu mjesečevu tortu u hram Artemidi, božici Mjeseca, i da bi ta torta zasjala poput Mjeseca, na njoj su se palile svjećice.
S druge strane, postoji tumačenje da paljenje svjećica potječe iz religijskog vjerovanja kako bogovi žive na nebu i da svjetlost svjećica pomaže otvoriti vrata raja što onda olakšava njihovim molitvama da budu uslišane. Čak i danas, ljudi obično tiho izražavaju želje dok gase rođendanske svjećice, koje simboliziraju njihovu dob, a ustaljeno je i vjerovanje da gašenje svih svjećica jednim udahom donosi sreću.
Smatra se da je običaj slanja rođendanskih čestitki započeo u Engleskoj kada su ljudi slali ispričnice slavljeniku zbog nedolaska na rođendansku zabavu. Tijekom godina to postaje čestitka s rođendanskim željama, a te dobre želje za rođendan imaju početke i u poganskim kulturama. Ondje su ljudi bili skloni stajalištu kako zli duhovi posjećuju čovjeka na njegov rođendan zbog čega se, kao zaštitu od zla, okupljalo oko slavljenika, darivalo ga i željelo mu dobro. Danas se u antropološkom smislu uloga torte sa svjećicama smatra simbolom koji doprinosi usredotočivanju kolektivne pažnje na slavljenika.
Imam sedam i pol godina
Upravo je to stavljanje slavljenika u središte pozornosti tijekom proslave rođendana, uz primanje pozitivnih poruka prihvaćanja i uvažavanja, osobito važan korak za djecu u razvoju njihova identiteta i njegovanju njihova samopoštovanja i samopouzdanja. Kako mališani vjeruju da na dob utječe udvostručenje ili preskakanje rođendana, onda im obilježavanje rođendana, uz druge godišnje obljetnice, pomaže razumjeti cikličnost bioloških procesa, odnosno koncepte starenja i vremena.
Schoonmaker (2006) je istraživala roditeljska iskustva s dječjim rođendanima. Rezultati su pokazali da iako roditelji doživljavaju rođendane kao priliku da rade ono u čemu njihova djeca uživaju i njeguju svoj odnos s njima, istovremeno se često bore s utjecajima konzumerizma. Isto tako, rođendane znaju doživljavati kao obavezu ispunjavanja očekivanja poput želja rodbine da za prvi rođendan djetetu treba pripremiti veliku proslavu.
Godine nisu samo broj
Da je neka dob značajnija nego druge pokazuju rođendanske prekretnice ili miljokazi. Iako postoje međukulturalne razlike u njima, one uglavnom obilježavaju slične životne promjene. Jedna od njih je punoljetnost koja označava početak odrasle dobi, dobivanje novih odgovornosti i mogućnosti poput upravljanja osobnim automobilom, stupanja u brak te stjecanje prava glasa. Proslave punoljetnosti često uključuju konzumaciju ekstremnih količina alkohola, kao i upuštanje u povezana rizična ponašanja. U istraživanju Gilsona i suradnika (2022), proslava 21. rođendana pokazala se kao događaj visokog rizika za mlade osobe jer su pojedinci konzumirali više alkoholnih pića nego što bi se očekivalo prema uobičajenim obrascima dobnih trendova pijenja.
Osim punoljetnosti i objektivnih promjena u životu koje ona donosi, prema istraživanju Altera i Hershfielda (2014), odrasli na pragu ulaska u novo desetljeće, odnosno u dobi koja završava s devetkom, na primjer s 29, 39 ili 49 godina, skloniji su samorefleksiji i preispitivanju smisla svoga života. Iako takva introspekcija i razmišljanja o starenju, smrtnosti i dosadašnjim postignućima može biti korisna, a to vrijeme iskorišteno za učinak novog početka o kojem smo ranije pisali, kod nekih pojedinaca može pojačati osjećaje tjeskobe, neuspjeha i percepciju neostvarenih ciljeva.
Kroz perspektivu studenata
Rojaka i Lesinskiene (2018) ispitivale su percepciju važnosti rođendana na 309 studenata medicine iz Litve. Kako bi kod sudionika potaknule sjećanja u vezi rođendana, koristile su upitnik koji izgleda kao pozivnica za rođendan i uz njega priložile slatkiš. Rezultati su pokazali da se studenti na dan svog rođendana osjećaju voljenije i da su boljeg raspoloženja u usporedbi s prosječnim danom. Rođendan doživljavaju kao priliku za provesti vrijeme s bližnjima, kao odmor od uobičajenih obaveza, kao oblik primanja pažnje ljudi oko sebe i kao priliku za zabavu, ali i primanje poklona te uživanje u ukusnom obroku.
Većina sudionika navela je da rođendan voli slaviti s prijateljima, zatim s partnerom/icom pa s članovima obitelj. Dio sudionika nije u potpunosti mogao uživati u proslavi rođendana jer im se preklopila sa zimskim ili proljetnim ispitnim rokovima. Tu je i 12 % sudionika koji rođendan radije slavi sam, a i 18 % njih koji uopće ne žele slaviti svoj rođendan. Osim navedenog, pokazalo se da sudionici najviše cijene nematerijalne poklone poput druženja s njima važnim osobama, a za drugi najpoželjniji poklon biraju veselu proslavu, dok im je na trećem mjestu novac kao najdraži materijali poklon.
Rođendan po mom
Iako su rođendani dani koji se obilježavaju radošću, oni mogu izazvati širok raspon emocionalnih iskustava, od veselja i uzbuđenja do tjeskobe i tuge. Ponekad je pronalazak ravnoteže između društvenih očekivanja i vlastitih želja i mogućnosti proslave rođendana izazovan. Preferencije u vezi proslava rođendana su prirodne i promjenjive - jedni vole privatna druženja, dok drugi uživaju u velikim slavljima. Važno je da slavljenik prima poruku da je važan i vrijedan jer postoji i da za tu ljubav, poštovanje i bezuvjetno prihvaćanje ima urođeno pravo.
Izvori:
Alter, A. L. i Hershfield, H. E. (2014). People search for meaning when they approach a new decade in chronological age. Proceedings of the National Academy of Sciences of the United States of America, 111(48), 17066–17070.Državni zavod za statistiku (2024, veljača 28). U Hrvatskoj 2399 osoba slavi rođendan 29. veljače. https://dzs.gov.hr/vijesti/u-hrvatskoj-2-nbsp-399-osoba-slavi-rodjendan-29-veljace/1816
Elkin, E. F. (1992). Therapeutic implications of birthday celebratios. Psychotherapy: Theory, Research, Practice, Training, 29(3), 491 - 499.
Gilson, M. S., Cadigan, J. M., Fleming, C. B., Fairlie, A. M. Lewis, M. A. i Lee, C. M. (2022). Young adult birthday celebrations as windows of risk for alcohol and cannabis use: 21st birthdays compared to other young adult birthdays. Psychology of Addictive Behaviors, 36 (7), 798 - 803.
Matotek, J. i Stipančić- Klaić, I. (2017). Rođendanski paradoks. Poučak: časopis za metodiku i nastavu matematike, 18(70), 36- 45.
Rojaka, D. i Lesinskiene, S. (2018). A survey of some aspects of birthday celebration. Acta Medica Lituanica, 25(2), 107 - 111.
Redlich, O. (2020). The Concept of Birthday: A Theoretical, Historical, and Social Overview, in Judaism and Other Cultures. International Journal of Humanities and Social Sciences, 14(9).
Schoonmaker, S. (2006). Piece of cake: children's birthday celebrations and laternatives to consumer culture. Sociological Focus, 39(3), 217 - 234.
