Na ovogodišnjim Danima psihologije imali smo priliku slušati danskog psihologa Michaela Banga Petersena koji rado spaja polja evolucijske psihologije i političkih znanosti. Kroz predavanje smo zavirili u motivaciju širenja hostilnih političkih glasina pod koje ubrajamo dezinformacije, teorije zavjere i lažne vijesti, sada već poznate pod sintagmom "fake news". U dosadašnjim su istraživanjima različiti autori isticali kako do dijeljenja takvih sadržaja dolazi zbog manjka kritičkog mišljenja. Drugi autori su više istraživali dijeljenje takvog sadržaja iz zabave. Možemo spomenuti zanimljivo istraživanje "Trolls just wanna have fun" gdje je dobivena povezanost između "trollanja" i sadizma, psihopatije i makijavelizma (N=1215). No, Bang Petersen i njegovi kolege pokušali su dati drugu perspektivu dijeljenja ovakvih sadržaja.
Ovakva vrsta sadržaja nerijetko je usmjerena protiv određene grupe, često političke opcije. Tako postoje teorije o porijeklu Barracka Obame, poznati Pizzagate slučaj, brojne 9/11 teorije i slično. Da su glasine važne za međugrupne konflikte, znamo iz ranijih psihologijskih nalaza kao i iz same povijesti s obzirom da su se ovakve glasine mogle čuti kod velikih etničkih sukoba. Kao i one, i hostilne online glasine su fokusirane na "drugu" grupu, bave se pitanjima moći, lošeg položaja vlastite grupe i "spremnosti na akciju". Upravo je ovo posljednje postalo fokus rada danskog psihologa - promatranje širenja ovakvih sadržaja kao sredstva mobilizacije. Možda vam se sada po glavi vrti misao poput one da nisu sve teorije zavjere usmjerene na specifičnu grupu - npr. zavjera i "lijevih" i "desnih" u lažima oko COVID19 kako bi nas držali u kućama. Upravo zbog toga, Bang Petersen ističe kako dijeljenje hostilnih političkih glasina odražava motivaciju kaosa gdje je ciljna grupa cijeli politički kozmos, odnosno, sustav kao takav.
Postavlja se pitanje zašto imati stav poput "spaliti sve do temelja." Jedan od razloga koji autori navode je traženje statusa kroz dominaciju - strategija koja kroz stvaranje straha, zastrašivanja i prisile stječe (i odražava) visoki status. Vjerujemo da se možete sjetiti povijesnih sustava koji su se temeljili na principima dominacije.
Kako bi provjerili svoje ideje o potrebi za kaosom, danski psiholozi razvijaju upitnik od osam čestica gdje sudionici označavaju slaganje s tvrdnjama poput "Smatram da bi društvo trebalo biti spaljeno do temelja", "Ne možemo popraviti probleme naših društvenih institucija, trebamo ih srušiti i početi ponovno" i dr. Obožavateljima poznatog djela "Fight club" će biti zanimljivo kako je jedna čestica na upitniku citat iz poznate knjige i istoimenog filma: "Ponekad želim uništiti nešto prekrasno". Nakon provjere metrijskih karakteristika instrumenta, tim je došao do zanimljivih nalaza koristeći upravo ovu skalu.
Među prvim nalazima je dobiveno kako je potreba za kaosom povezana s tendencijom dijeljenja senzacionalističkih naslova teorija zavjera/lažnih vijesti na društvenim mrežama bez obzira je li osoba vjerovala da je vijest zapravo točna. Kada su istraživali razloge dijeljenja takvih političkih glasina, dobivena je pozitivna povezanost između potrebe za kaosom i motivacije za mobilizacijom čitatelja te s motivacijom da se dijeljenjem sadržaja zabavi publiku. Zanimljivo je kako je razlog dijeljenja "jer je vijest točna" negativno korelirao s potrebom za kaosom. Autori su također otkrili kako ovo dijeljenje nije usmjereno samo na političke elite nego i glasače političkih opcija te se odnosilo i na političke opcije bliske njihovim stavovima.
Kada su ispitivali tko su pojedinci skloni ovakvom ponašanju, dobiveni su rezultati koji ukazuju da su to pojedinci skloni potrebi za visokim statusom, ali niskog stvarnog statusa. Još jedna važna karakteristika je bila značajno povezana s potrebom za kaos, a to je besmisao. Odnosno, pojedinci koji teško pronalaze smisao u životu imali su značajno više rezultate na upitniku potrebe za kaosom.
Zaključno, možemo reći da pojedinci kojima je status iznimno važan, a koji su marginalizirani, kroz dijeljenje hostilnih političkih glasina i teorija zavjere nastoje mobilizirati svoje pratitelje protiv čitavog sustava. Također, oni koji dijele ovakve članke ne mare pretjerano za istinitost sadržaja te unatoč ranijoj tezi da je trollanje samo način zabave, vidimo da ga možemo promatrati i kroz prizmu političkog aktivizma. Za kraj, autor studija Bang Petersen poručuje:
Širenje ovakvih glasina nije pravi problem, ono je simptom nečega puno goreg. To je ekstreman osjećaj marginaliziranosti unutar demokracije koji dovodi do evolviranih, destruktivnih strategija kako bi se izbavili od takvih osjećaja. Ako se želimo riješiti drugoga, zakonodavstvo (vlast) se mora usmjeriti na prvo.
Valja istaknuti da je "Potreba za kaosom" nov konstrukt i svakako trebamo više istraživanja na ovu temu. Zahvaljujemo se autoru na odličnom predavanju te organizatorima Dana psihologije na ugošćivanju zanimljivog predavača! Gotovo svi navedeni rezultati objavljeni su u preprint verziji jednog od budućih radova autora i njegovih suradnika, dok ćemo neka nova saznanja morati pričekati.
