Um koji luta je nesretan um

Kada ste zadnji put mislili na nešto drugo umjesto onoga čime se bavite u tom trenutku? Bilo da se radi o radu u uredu, slušanju predavanja, vožnji u prometu, kavi s prijateljem itd. Nekad mislimo o prošlosti, ponekad budućnosti, a često, moramo priznati, o scenarijima koji se vrlo vjerojatno neće dogoditi. Pod sanjarenjem smatramo sve misli koje nisu vezane za podražaje oko nas. Iako je ono često romantizirano u našoj kulturi, čini se da tomu baš nije tako.

Kako mjeriti sreću i sanjarenje?

Istraživanje koje je kao zaključak (kasnije i naslov rada) imalo ovu nepopularnu rečenicu provedeno je na jako zanimljiv način, a rezultati su objavljeni 2010. godine u časopisu Science. Naime, istraživači Killingsworth i Gilbert su na domišljat način prikupljali podatke tijekom svakodnevnih aktivnosti u različito doba dana. Razvijena je web aplikacija za korisnike iPhonea putem koje su u različito vrijeme tokom dana sudionici izvještavali o tome što rade, kako se osjećaju (na skali od "0 - jako loše" do "100 - jako dobro"), misle li na aktivnost koju obavljaju ili na nešto drugo. Ukoliko su izjavili da misle na nešto drugo, trebali su označiti je li to nešto pozitivno, negativno ili neutralno.

Ovim putem autori su došli do značajne baze podataka od preko četvrt milijuna zapisa kreiranih od oko 5000 sudionika iz 83 različite zemlje. Koliko je uzorak bio šarolik govori i to da je dob sudionika varirala između 18 i 88 te da su sudionici popunjavali svih 86 različitih kategorija zaposlenja. Za analizu o kojoj govorimo korišteni su podaci od 2250 sudionika.

Sanjarimo gotovo pola budnog vremena?

Prvi zanimljivi nalaz se odnosio na to koliko su sudionici izjavljivali da misle na nešto drugo, a ne na aktivnost u kojoj su trenutno - to je bio slučaj u 46.9% slučajeva mjerenja! Ovo implicira da gotovo polovicu svog budnog vremena provedemo misleći na nešto drugo. Nadalje, u svakoj od 22 aktivnosti sanjarenje se događa u bar 30% mjerenja osim tijekom vođenja ljubavi gdje je taj postotak manji.

Drugi važan nalaz je da su sudionici u slučajevima sanjarenja prijavljivali niže razine sreće, odnosno, raspoloženja. Ovaj nalaz je potvrđen neovisno o aktivnosti u kojima su se tada našli. Ako sanjarenje razvrstamo po sadržaju, odnos s raspoloženjem se mijenja. Sudionici su češće razmišljali o pozitivnim stvarima tijekom sanjarenja (42.5%) nego negativnim (26.5%) ili neutralnim (31%). No njihovo raspoloženje se nije poboljšalo niti u pozitivnom sanjarenju, točnije, "nije dobivena razlika u raspoloženju kod onih koji su sudjelovali u aktivnosti i onih koji su sanjarili o pozitivnom. S druge strane, kada je sadržaj sanjarenja bio neutralan ili negativan njihovo raspoloženje je bilo značajno negativnije, odnosno, lošije označeno na skali.

Ako ste povezali bivanje u stvarnosti i fokusiranje na ono što je pred nama s nekim aspektima mindfulness prakse, niste u krivu. Nešto kasnije, Deng i suradnici (2014) u svom istraživanju nalaze pozitivnu povezanost sanjarenja i depresije, ali i negativnu povezanost s dispozicijskim mindfulness-om. Dispozicijski mindfulness se, prema Brownu i Ryanu, ne odnosi na samu praksu nego na karakternu crtu pojedinca kojom označavamo unutarnji kapacitet održavanja pažnje na trenutnim iskustvima na otvoren i neosuđujući način.

Važan nalaz istraživanja o sanjarenju i sreći je uzročnost efekata. Pretpostavljamo da se i nekim čitateljima nameće potencijalno objašnjenje da nas već sniženo raspoloženje "tjera" u sanjarenje i odvajanje od trenutnih aktivnosti. Ranija istraživanja ukazuju na postojanje takvog utjecaja, no ipak, autori ove studije putem time-lag analize sugeriraju da ovdje to nije slučaj. Naime, uspoređujući ranija i kasnija raspoloženja kao i aktivnosti/sanjarenje, nalazi upućuju na to da sanjarenje vodi do sniženog raspoloženja, a ne obratno. Iako ovakva analiza ne označava potpunu uzročnost, svakako daje širu sliku rezultata.

Ono što nam nalazi također sugeriraju jest da ukoliko imate potrebu maknuti misli s onoga što trenutno radite, trudite se da to bude nešto pozitivno. Na temelju svojih nalaza, Killingsworth je imao i zanimljiv TED nastup kojim publici poručuje važnost ostajanja u trenutku.

Izvori