Povremeno čujemo u vijestima ili u društvu raznolike priče o pojedincima koji su dobili ogromne svote novaca prividno „iz vedra neba“. Obično se tu radi o nekakvim nagradnim igrama ili jackpotovima u kojima su ljudi uložili vrlo malo, a osvojili iznose koji imaju potencijal promijeniti život. Vjerujemo da je većina nas u određenom trenutku pomislila kako bi nam izgledao život kada bi nam se financijsko stanje drastično promijenilo, tj. kada bismo se odjednom i iznenada obogatili do te mjere da se u dogledno vrijeme ne moramo brinuti o troškovima života.
Pokušajmo zamisliti kako bi to izgledalo ako bi se ostvarilo. Što bi bilo da upravo danas saznamo da smo osvojili ogromnu svotu novaca na nekom jackpotu? Za žestoke protivnike nagradnih igara i onih koji se ne mogu zamisliti kao sudionici tog scenarija, što bi bilo kada biste danas saznali za nekog bogatog dalekog rođaka koji vam je odlučio ostaviti ogromnu imovinu? Malo nategnuti scenarij za većinu naroda, ali stvarnost za određene pojedince kojima se posrećilo.
Promotrite svoje emocije u ovom scenariju. Vjerujemo da su neki od prvih osjećaja koje doživljavamo sreća i nekakva vrsta nade za našu budućnost. No, možete li identificirati misli koje vam prolaze glavom? Možda vam se spontano kreću krojiti određeni planovi za te naše imaginarne novce: kupnja nekretnine, auta, otplata dugova i kredita i slično. Možda napokon možete priuštiti pokrenuti neke vlastite projekte ili obrte za koje vam je trebao kapital. Možda su tu i neki luksuzniji planovi prisutni poput putovanja na neko egzotično mjesto. Ako ste više vizualni tip, možda se vidite kako jašete devu u Emiratima ili plutate na luftiću u tirkiznom moru Kariba. Nakon cijelog tog početnog uzbuđenja, čovjek se mora zapitati: hoćemo li u konačnici dio tih silnih novaca podijeliti s drugima? Hoćemo li određeni dio odvojiti za humanitarne svrhe i onim potrebitijima?
Optimisti među nama vjerojatno će reći da će jedan dio sigurno biti doniran drugima i da neće biti sebični. Oni pesimističnije prirode vjerojatno će reći da ne bi očekivali preveliki altruizam od takvih sretnika. Ono što je sigurno jest da je ovakvo ponašanje iznimno teško za istraživati. Najpraktičnije bi bilo istraživati upravo ovom metodom, zamišljanjem. No, ono što navodimo kao namjeru u fiktivnom scenariju, ne mora nužno odgovarati našim namjerama i ponašanjem u stvarnoj situaciji. Stoga, TED organizacija je odlučila zaista investirati u znanost i provesti pravo istraživanje sa stvarnim novcima kako bi ispitala kako ljudi troše u uvjetima visokog financijskog dobitka.
Vjerovali ili ne, TED organizacija je putem društvenih mreža regrutirala 199 ispitanika koji su pristali na „misteriozni eksperiment“ te je svatko dobio po 10.000 dolara (da, dobro ste pročitali). Uzorak ispitanika bio je globalno heterogen te su se kontrolirali dob, socijalni status, visina standarda države, ličnost i subjektivna dobrobit. Države koje su bile uključene su Kenija, Indonezija, Brazil (nižeg standarda) te Australija, SAD, Kanada i Ujedinjeno Kraljevstvo (visokog standarda). Dob sudionika bila je u rasponu od 21 do 75 godina. S obzirom na to da je za ovo istraživanje bilo važno da sudionici budu potpuno iskreni vezano uz svoje troškove, rečeno im je da te novce mogu potrošiti na bilo koji način koji žele, bez posljedica. Uz to, bili su podijeljeni u dvije grupe: javna skupina koja je morala objaviti svoje sudjelovanje u istraživanju zajedno s troškovima te privatna skupina koja je svoje sudjelovanje i troškove mogla reći samo najbližima.
I koji su rezultati?
Sudionici su u prosjeku potrošili 6.400 dolara prosocijalno, na stvari od kojih su i drugi ljudi mogli profitirati – iako je to uključivalo i profitiranje od strane sudionika, poput zajedničkih putovanja i odmora. Od te svote, 3.678 dolara se prosocijalno potrošilo na ljude izvan kućanstva, što pokazuje da sudionici nisu samo velikodušno darivali vlastite ukućane. Nadalje, u prosjeku se 1.700 dolara trošilo u obliku donacija za humanitarne svrhe, što demonstrira iznimnu tendenciju za velikodušnošću u situaciji visokog financijskog dobitka.
„...jedan sudionik iz Kanade donirao je 1.200 dolara organizaciji koja provodi građevinarsku obuku marginaliziranim osobama tako da im se omogući dolazak na radno mjesto, a drugi sudionik iz Indonezije dao je 1.500 dolara obitelji prijatelja koji je umro da im pomogne pokriti osnovne potrebe, time prenoseći povlastice novca ostalima u svojoj mreži.“ (Dwyer i sur., 2023)
Logično je za očekivati, a to su i istraživači pretpostavili, da će velikodušnost biti veća za poduzorak sudionika koji su morali podijeliti s drugima na što su potrošili taj silan iznos. No, što se utvrdilo na poduzorku sudionika čija potrošnja nije bila javna već u potpunosti privatna? Je li „privatni poduzorak“ bio u prosjeku sebičniji u usporedbi s „javnim poduzorkom“? Izgleda da baš i nije. Iako je javna skupina imala nešto više razine velikodušnosti, vjerojatno pod utjecajem društvenih pritisaka i brige oko vlastite reputacije, ove dvije skupine ljudi imale su slične razine velikodušnosti.
Još jedna zanimljivost je da, iako su sudionici znali da sudjeluju u istraživanju gdje će im se pratiti potrošnja, samo je 15 % uzorka pogodilo da istraživači ispituju upravo velikodušnost. Čak i kada su te osobe bile isključene iz obrade podataka, rezultati se nisu značajno promijenili.
Za kraj...
Socijalna psihologija nam govori da, kada imamo duboko uvjerenje u nešto, a suočeni smo s dokazima koji ukazuju na suprotno, ironično se još čvršće držimo svojih prvobitnih stavova. U skladu s tim, ne želimo naše pesimistične čitatelje razuvjeravati da ovo istraživanje potvrđuje iskonsku dobrotu čovjeka. Kao i u svim istraživanjima, i ovo ima svoje specifične nedostatke. No, ako je vjerovati znanosti, možda ipak postoji nešto u ljudima što nas navodi da dijelimo ono što imamo, barem kada su naše vlastite potrebe zadovoljene.
Nijedan pesimist nije bio ozlijeđen prilikom pisanja ovog članka.
Izvori:
Dwyer, R. J., Brady, W. J., Anderson, C. i Dunn, E. W. (2023). Are People Generous When the Financial Stakes Are High? Psychological Science, 34(9), 999-1006.
