Tko nije ušao u kvartovski birc i načuo goste kako (blago) neugodno komentiraju konobaricu ili joj daju različite, jedino njima simpatične, nadimke, blago njemu/njoj! S druge strane, konobaricama - nešto više nego konobarima - postalo je, nažalost, uobičajeno primati komplimente od gostiju koji nemaju nikakve veze s uslugom koju pružaju. Iako se u popularnoj kulturi više muškarce povezuje s ovim efektom, istraživanja pokazuju da on nije vezan samo za muške klijente i ženske konobarice. Osim istraživanja, još jedan pokazatelj ovih pristranosti ženskih gostiju su humoristični statusi (i brojevi reakcija koje ih prate) autorica Facebook stranice "Tanke brije" koji nas uvijek nasmijavaju.

Zahvale Tankim brijama na inspiraciji!

Izgled djelatnika utječe na naše ponašanje?

Napojnice za ljepotu

Da uslužni djelatnici sami po sebi utječu na naše ponašanje, nije ništa novo. Naravno, ako je netko napravio odličan posao, podrazumijeva se da će dobiti i veću napojnicu. S druge strane, lošija usluga rezultira manjom napojnicom ili izostankom iste.

Ipak, čini se da je izgled djelatnika ili djelatnice jednako važan faktor. Istraživanje iz 2015. godine, u kojem su obuhvaćeni dojmovi 501 posjetitelja, pokazalo je da da konobari i konobarice koji su doživljeni privlačnima zarađuju veće napojnice. Nakon što bi gosti večerali, ispunili bi anketu o cijeni obroka, napojnici, kvaliteti usluge i privlačnosti konobara/ice. Autor Matt Parret naveo je da razlike u napojnicama na godišnjoj razini rezultiraju većom zaradom privlačnih ugostitelja u iznosu od 1261$!

Zanimljivo je da su u ovom istraživanju veću razliku pravili ženski gosti restorana. Naime, posjetiteljice restorana radile su veću razliku između privlačnih i manje privlačnih konobarica i konobara pri davanju napojnica, nego što su to činili muškarci. Ova je razlika glavni pokretač općenitih nalaza istraživanja, ističe Parret. Iz ovog razloga, evolucijska objašnjenja napojnica kao alata pokazivanja statusa muškaraca nisu odgovarajuća. Autor je kao alternativno objašnjenje predložio općenitu naklonost privlačnim pojedincima..

Je li veličina bitna?

Postoji popularno vjerovanje da žene s većim grudima prolaze bolje kada su u pitanju napojnice. Mnogi od vas mogli bi sad pomisliti nešto poput: "kako plitko", "ne bih ja nikada" ili možda "to rade samo muškarci", no valja pogledati u dostupne izvore. Nažalost, ovdje nemamo recenzirano istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu. Sve što smo uspjeli naći jest jednostavan eksperiment u prirodnim uvjetima koji je provela poznata ekipa iz Razbijača mitova (Mythbusters).

U vrlo jednostavnom eksperimentu, na uzorku dnevnih napojnica u kavani, uspjeli su kontrolirati varijablu veličine grudi najbolje što su mogli. Ista osoba (Kari Byron) radila je oba dana i nosila istu odjeću, a jedino što se promijenilo jest - percipirana veličina grudi konobarice.

Rezultati su i više nego zanimljivi. U odnosu na prvi dan, sljedećeg je dana konobarica zaradila 30% više u napojnicama muškaraca, ali čak 40% u napojnicama žena! Ovo je još jedan nalaz, iako na jako malom uzorku, koji ne veže ovaj efekt isključivo za muškarce, zbog kojeg otpadaju neka uobičajena objašnjenja efekta. Kako je eksperiment izgledao, pogledajte u kratkom videu u nastavku.

Prikaz eksperimenta u prirodnim uvjetima. Plus za praćenje neverbalne komunikacije gostiju!

Zašto (baš) konobari/ce?

Možda joj se sviđam!

Jedan od razloga može biti kriva percepcija toga koliko je druga strana zainteresirana za nas. Ono što nazivamo pristranošću precjenjivanja tuđeg seksualnog interesa (eng. the sexual overperception bias) jest sklonost da nečije prijateljsko ponašanje protumačimo kao znak seksualne naklonosti iliti flerta.

Za razliku od ranije opisanih nalaza, ova pojava vezana je više za percepciju muškaraca nego žena. Sudionice u istraživanju Martie G. Haselton potvrđuju da su doživjele više krivih pozitivnih tumačenja svojeg ponašanja nego netočnih negativnih. Točnije, značajno češće se dogodi da netko njihovo prijateljsko ponašanje protumači kao flert, nego da se njihov flert protumači prijateljski. Kod iskaza muškaraca ova razlika nestaje, odnosno, ove se dvije pojave događaju podjednako često.

Osim ovog specifičnog istraživanja, opisana pristranost muškaraca opažena je u laboratorijskim eksperimentima, u istraživanjima s foto- i videopodražajima, u istraživanjima s tumačenjem scenarija itd. Drugim riječima, u raznim je kontekstima potvrđeno da muškarci često precjenjuju ženski interes za njih. Najuobičajenije objašnjenje je ono evolucijske prirode. Uzmemo li u obzir da su žene spol koji bira kod naše vrste, kao i činjenicu da su muškarci skloniji kratkoročnim seksualnim strategijama, postaje razumljivo zašto imamo mehanizme koji nas potiču da "pucamo u prazno".

U slučaju konobarica ova pristranost postaje očita jer im je ljubaznost u opisu radnog mjesta. Ovu ljubaznost neki gosti mogu zamijeniti za interes kojeg zapravo nema. Ono što ih izdvaja od drugih radnika iz uslužnih djelatnosti jest česta konzumacija alkohola kod klijenata i zanimljiv takozvani "efekt zadnje runde".

Efekt zadnje runde, alkohol i efekt poznatosti

Jeste li kada doživjeli da vam, kako večer u klubu odmiče, potencijalni partneri i partnerice oko vas postaju sve privlačniji? Ova zanimljiva pojava naziva se "efektom zatvaranja", mada nam se "efekt zadnje runde" čini primjerenijim prijevodom.

Prvo istraživanje ove pojave proveo je poznati psiholog Pennebaker još 1979. godine prilikom mjerenja privlačnosti osoba suprotnog spola u kafićima. Privlačnost sudionika mjerena je u 21:00, 22:30 i 00:00 sati, a procjene privlačnosti kroz vrijeme su se povećavale. Jedno se objašnjenje našlo u tome da kroz noć pojedinci shvaćaju da imaju sve manje opcija.

Valja napomenuti da je efekt zadnje runde samo djelomično istražen i da je potrebno još istraživanja kako bismo imali cijelu sliku fenomena. U svakom slučaju, drugo objašnjenje krije se u čaši.

Alkohol

Donekle očekivano objašnjenje "zadnje runde" dali su autori Johnco, Wheeler i Taylor (2010), a ono se krije u konzumaciji alkohola. Zbog većinom poznatih efekata konzumacije alkohola na mišljenje i ponašanje, autori u svojem istraživanju nalaze da su procjene privlačnosti, koje su se povećavale kroz večer, bile povezane s konzumacijom alkohola. Ova povezanost statistički je objasnila dobar dio spomenutog efekta zadnje runde.

Ovaj efekt je, također, važan za konobare/ice jer tijekom večeri mnogi gosti odlaze iz kluba, no naš konobar je i dalje tu - i dalje ljubazan prema nama, bilo da smo napravili nered na stolu ili naručivali Instagram hitove od DJ-a. Naposljetku, važno je spomenuti i, dobro nam poznati, efekt poznatosti.  

Efekt poznatosti

Ovaj nam efekt približava pojavu da preferiramo podražaje koji su nam poznati u odnosu na nama potpuno nepoznate. Dobar primjer ekstremnog efekta poznatosti je slušanje iste pjesme na repeatu kada nam se prvi put svidi. No, ovaj je efekt generaliziran na puno toga oko nas, uključujući i ljude s kojima dolazimo u interakciju. Povezanost samog izlaganja sadržaju ili ljudskim odnosima i našeg sviđanja prema njima, potvrđena je još 70-ih godina prošlog stoljeća. Ovo je opravdano objašnjenje situacija koje se mogu dogoditi jer, kada se ljudi u baru kroz noć mijenjaju, jedna konstanta je, ipak, i dalje tu - naš najdraži konobar ili konobarica. Također, objašnjenje vrijedi bilo da pričamo o jednoj večeri ili, općenito, o nekom baru u koji preferirate ići. Ponekad konobari/ce koji tamo rade postanu djelomični razlog za odlazak u baš taj kafić.

Uzmemo li sve ove efekte i njihovu interakciju u obzir, postaje jasnije zašto nam konobari tako lako zapnu za oko - ili bar nekima od nas. Što mislite o tome? Kakva su vaša iskustva sa zaposlenicima uslužnih djelatnosti? Jesmo li neki važan efekt privlačnosti previdjeli? Svoja iskustva podijelite s nama na našim društvenim mrežama!

Izvori:

Johnco, C., Wheeler, L., & Taylor, A. (2010). They do get prettier at closing time: A repeated measures study of the closing-time effect and alcohol. Social Influence, 5(4), 261-271.
Haselton, M. G. (2003). The sexual overperception bias: Evidence of a systematic bias in men from a survey of naturally occurring events. Journal of Research in Personality, 37(1), 34-47.
Parrett, M. (2015). Beauty and the feast: Examining the effect of beauty on earnings using restaurant tipping data. Journal of Economic Psychology, 49, 34-46.
Zajonc, R. B. (1968). Attitudinal effects of mere exposure. Journal of personality and social psychology, 9(2p2), 1.