Lampice se pale, kućice s pićem i hranom su postavljene i gužva u gradu veća nego ikada - da, stiglo je vrijeme Adventa! Mnogi su jedva dočekali ovo doba godine kada sa svojim prijateljima, partnerima i obitelji mogu obilaziti razna događanja, lijepo uređena mjesta u gradu, isprobavati novu hranu i zabavljati se u božićnom duhu. Ovakvi događaji mogu biti uvelike povezani s mentalnim zdravljem ljudi - kod mnogih će izazvati sreću i pozitivne emocije, dok kod nekih mogu izazvati neugodne emocije.
Pozitivne strane
Sudjelovanje u blagdanskim događajima te provođenje vremena s bližnjima mogu biti pozitivno povezani s mentalnim zdravljem stvarajući osjećaj zajedništva, pripadnosti i općeg blagostanja te smanjujući osjećaj usamljenosti (Diener i Seligman, 2002), posebno u kolektivističkim kulturama, kao što je slučaj i u balkanskim zemljama, gdje se naglašava važnost socijalnih interakcija i zajedničkog druženja. Ljudi provode vrijeme s prijateljima i obitelji te zajedno stvaraju nove uspomene, a imaju i priliku upoznati nove ljude i zbližiti se s njima.
Sezonski festivali i izloženost blagdanskom okruženju može potaknuti pozitivne emocije i poboljšati raspoloženje (Scholtz i sur., 2019). Osim samog osjećaja zajedništva koje potiče pozitivne emocije, još neke asocijacije vezane uz Advent, kao što su druženje, zabava, božićni ukrasi i fina hrana, mogu smanjiti anksioznost i povećati sreću i zadovoljstvo. Glazba koja je često prisutna na Adventu, bilo da je riječ o božićnim pjesmama, live nastupima ili DJ tematskim večerima, može dodatno smanjiti stres i potaknuti uživanje u trenutku.
Advent se odvija na otvorenom, što potiče boravak na svježem zraku u doba godine kada se ljudi sve više odlučuju za zatvorene prostore zbog hladnoće i nepovoljnih vremenskih uvjeta. Prema Frumkin i suradnicima (2017), aktivnosti na otvorenom općenito doprinose snižavanju razine kortizola, hormona stresa, dok istovremeno potiču osjećaj smirenosti i psihološkog opuštanja. Fiziološki odgovori na boravak u prirodi uključuju aktivaciju parasimpatičkog živčanog sustava, što dovodi do usporenja srčanog ritma, smanjenja krvnog tlaka te opuštanja mišića.
Da ne zaboravimo spomenuti naše mališane, za njih se na Adventu često organiziraju razne aktivnosti, kao što su umjetničke radionice, glazbeni nastupi ili predstave. Takve aktivnosti potiču kreativnost kod djece, socijalnu interakciju s vršnjacima i odraslima te pozitivne emocije, što smanjuje stres i korisno je za očuvanje mentalnog zdravlja djece (Daykin i sur., 2018).
Negativne strane
Iako Advent može imati brojne pozitivne strane u odnosu na mentalno zdravlje, osvrnut ćemo se i na drugu stranu Adventa koja ističe neke negativne.
Kao jednu od pozitivnih strana naveli smo osjećaj zajedništva i pripadnosti koji se potiče druženjem s drugima na Adventu, no kod ljudi koji nemaju bogat krug prijatelja ili nemaju zdrave odnose s obitelji, taj naglasak na sreći i zajedništvu može imati i suprotan učinak te stvoriti dodatan stres i izazvati neugodne emocije. Istraživanja pokazuju da se usamljenost javlja kada postoji nepodudarnost između željenih i stvarnih socijalnih odnosa, što može izazvati depresiju, tjeskobu i stres (Lim i sur., 2020). Vrijeme Adventa može stvoriti pritisak da se svi "moraju" družiti i zabavljati, provoditi vrijeme s obitelji i prijateljima, što može negativno utjecati na mentalno zdravlje i stvoriti negativan odnos prema ovom dobu godine.
Svima su nam već dobro poznate neizbježne gužve u gradu u vrijeme Adventa. Svi odjednom nahrle na glavne gradske trgove, na kućicama s hranom i pićem se dugo čeka, a da ne počnemo o prometu i parkingu… Takva prenapučenost i buka tijekom velikih događanja mogu uzrokovati stres te izazvati senzorno preopterećenje, što povećava simptome anksioznosti, pogotovo kod osoba koje već imaju sličnih problema ili su visoko osjetljive (Evans i Wener, 2007).
Još jedan problem na Adventu mogu predstavljati visoke cijene koje stvaraju financijski pritisak - fritule 11 eura, kuhano vino 5 eura, sarma 11 eura… Financijski troškovi tijekom blagdana mogu povećati razinu stresa i uzrokovati osjećaj krivnje, osobito kod osoba s ograničenim budžetom (Hamilton i sur., 2020). S obzirom na financijsku situaciju većine hrvatskih građana, malo tko si može priuštiti više izlazaka na advent s ovakvim cijenama, a očekivanja su velika - roditelji koje djeca mole da ih odvedu na Advent, osobe koje svoje partnere žele počastiti, prijatelji koji ne žele biti izbačeni iz društva.
Još jedna od negativnih strana može biti prekomjerni rad zaposlenika na Adventskim kućicama i festivalima. Zbog povećanog opsega posla tijekom blagdana, radnici u turističkom i ugostiteljskom sektoru često mogu doživjeti emocionalnu iscrpljenost (Lee i Ok, 2020). Intenzivni radni tempo, povećan broj gostiju i potencijalne konfliktne situacije mogu uzrokovati visoku razinu stresa koja može dovesti i do sagorijevanja.
Što je onda odgovor - adventsko veselje ili adventsko ludilo?
Nema točnog odgovora na ovo pitanje jer sve ovisi o vama kao pojedincu i vašoj percepciji Adventa. Može imati brojne pozitivne strane stvarajući osjećaj zajedništva i pripadnosti te smanjujući osjećaj stresa, no gužve i visoke cijene mogu uzrokovati suprotan učinak. Važno je ne postavljati si nerealna očekivanja i stvarati pritisak koji će rezultirati povećanim stresom, već uživati maksimalo u aktivnostima koje Advent pruža. Ako ne osjećate potrebu za odlaskom na Advent i radije biste bili kod kuće sa svojim bližnjima, to je isto u redu. Kako god odlučite, želimo da vam ovo blagdansko vrijeme prođe što ugodnije i ljepše!
Daykin, N., Mansfield, L., Meads, C., Julier, G., Tomlinson, A., Payne, A., ... i Victor, C. (2018). What works for wellbeing? A systematic review of wellbeing outcomes for music and singing in adults. Perspectives in public health, 138(1), 39–46.Diener, E. i Seligman, M. E. P. (2002). Very happy people. Psychological Science, 13(1), 81-84.
Evans, G. W. i Wener, R. E. (2007). Crowding and personal space invasion on the train: Please don’t make me sit in the middle. Journal of Environmental Psychology, 27(1), 90–94.
Frumkin, H., Bratman, G. N., Breslow, S. J., Cochran, B., Kahn Jr, P. H., Lawler, J. J., ... i Wood, S. A. (2017). Nature contact and human health: A research agenda. Environmental Health Perspectives, 125(7), 075001.
Hamilton, K., Eker, S., Leslie, D. i Ratnayake, R. (2020). Holiday consumption: Exploring patterns, motivations, and environmental implications. Journal of Consumer Research, 47(5), 782–799.
Lee, J. J. i Ok, C. (2020). Hotel employee work stress and burnout: A systematic review of the literature. International Journal of Hospitality Management, 88, 102518.
Lim, M. H., Rodebaugh, T. L., Zyphur, M. J. i Gleeson, J. F. M. (2020). Loneliness over time: The crucial role of social anxiety. Journal of Abnormal Psychology, 129(1), 108–118.
Scholtz, M., Viviers, P.-A. i Maputsoe, L. (2019). Understanding the residents’ social impact perceptions of an African Cultural Festival: the case of Macufe. Journal of Tourism and Cultural Change, 17(2), 166-185.
