Kako je početak nove godine često vezan uz odluke mijenjanja životnog stila (poput početka odlaženja u teretanu ili zdravijeg načina ishrane), često je povezan i sa smanjenjem (prestankom) konzumiranja alkohola. Ova posljednja odluka toliko je poznata da je u Ujedinjenom Kraljevstvu prepoznata kao jednomjesečni izazov trijeznosti pod nazivom Dry January ("suhi siječanj").

Opće je poznato da konzumacija alkohola ima mnogobrojne kratkoročne i dugoročne posljedice, koje je dobro prikazala velika analiza podataka prikupljenih u periodu od 1990-e do 2016-e godine. Griswold i suradnici analizirali su 694 izvora podataka i 592 studije iz 195 različitih područja kako bi dali što jasniju sliku o posljedicama konzumacije alkohola. Rezultati ove opsežne analize pokazuju da je alkohol sedmi uzrok smrti općenito, no, ako pogledamo skupinu od 15 do 40 godina, on preuzima prvo mjesto. Smrti povezane s alkoholom najčešće su bile izazvane tuberkulozom, vožnjom u pijanom stanju ili samoozljeđivanjem. Osim toga, autori nalaze i brojne negativne zdravstvene ishode u korelaciji s konzumacijom alkohola.

Međutim, dok ovo čitate, te naročito ako ste skloni povremeno si natočiti gemišt ili drugo piće po izboru, vjerojatno zaključujete kako nije svaka konzumacija alkohola jednako štetna. Možda ste mišljenja kako nije svaka sklonost alkoholu po definiciji odmah alkoholizam. Iako se pojmovi alkoholizma i zloupotrebe alkohola često koriste skupa ili kao sinonimi, radi se o različitim radnjama. Alkoholizam se najčešće povezuje s nemogućnošću kontroliranja konzumacije alkohola unatoč ozbiljnim posljedicama i označava kroničnu zloupotrebu alkohola. S druge strane, puno širi pojam je poremećaj zloupotrebe alkohola (eng. Alcohol Use Disorder (AUD)).

AUD se danas češće koristi kada govorimo o problematičnoj konzumaciji alkohola, a na ovaj je način definiran zadnjim izdanjem Dijagnostičkog i statističkog priručnika za mentalne poremećaje (DSM-V), gdje obuhvaća dva različita poremećaja iz ranije verzije. Unutar poremećaja konzumacije alkohola razlikujemo blagu, srednju i ozbiljnu prisutnost simptoma po kojoj zaključujemo o samoj prisutnosti te ozbiljnosti poremećaja. Ovakva šira dijagnostička slika proširuje "alkoholičar/nealkoholičar" dvojnost, ali i pojašnjava na koje se sve načine ovaj poremećaj može manifestirati. Spomenuti dio važan je aspekt razgovora kod prevencije razvijanja poremećaja, baš kako bi se istaknulo da i blagi simptomi mogu ukazivati na zloupotrebu alkohola te da nije nužno čekati ozbiljne posljedice kako bismo nešto poduzeli po tom pitanju.

Prema DSM-u postoji jedanaest važnih pitanja koja služe kao kriterij dijagnoze AUD-a, pri čemu potvrdni odgovori na dva ili više pitanja ukazuju na prisutnost poremećaja.

Jeste li u posljednjih 12 mjeseci:

  1. Našli se u situaciji da pijete više, ili dulje, nego ste namjeravali?
  2. Pokušali ili željeli prestati piti više od jedanput, ali niste uspjeli?
  3. Proveli značajno vrijeme pijući? Možda u bolesti ili u suočavanju s drugim posljedicama konzumacije alkohola?
  4. Htjeli piti toliko da niste mogli misliti ni na što drugo?
  5. Našli se u situaciji da ste zbog konzumacije alkohola - ili posljedica istog - imali poteškoća prilikom brige o svojem domu ili obitelji? Ili ste imali problema na poslu ili u školi?
  6. Nastavili s pićem iako vam je to uzrokovalo probleme s prijateljima i obitelji?
  7. Odustali od aktivnosti ili smanjili broj onih koje su vam bile važne, zanimljive ili ste u njima uživali, kako biste pili?
  8. Više od jedanput se našli u situacijama u kojima ste tijekom ili nakon konzumacije alkohola imali povećanu šansu da doživite nesreću (poput vožnje, plivanja, upravljanja strojevima, hodanja po opasnom području, nezaštićenih spolnih odnosa)?
  9. Nastavili s pićem unatoč tome što ste se zbog konzumacije osjećali depresivno, anksiozno ili ste doprinijeli već postojećim zdravstvenim problemima? Ili nakon što ste imali gubitak pamćenja zbog pića (eng. blackout)?
  10. Morali popiti značajno više nego prije kako biste postigli željeni efekt? Ili ste primijetili da uobičajen broj pića ima značajno manji efekt nego ranije?
  11. Primijetili da imate simptome povlačenja kada alkohol oslabi - poput problema sa spavanjem, treskavicom, nemirom, mučninom, znojenjem, ubrzanim radom srca ili epileptičnim napadajem? Jeste li osjetili stvari koje nisu zaista prisutne?

Dva do tri potvrdna odgovora upućuju na blagi, četiri do pet na srednji, dok šest ili više potvrdnih odgovora na ozbiljni poremećaj zloupotrebe alkohola. Valja naglasiti da ovo nije jedini dijagnostički test te njegova svrha na stranicama Nepopularne psihologije nije dijagnostička, nego informativna. Prije svega, ovu temu načinjemo kako bismo proširili shvaćanje problematičnog konzumiranja alkohola te pobudili introspekciju i razgovor o zloupotrebi društveno najprihvatljivije supstance, zbog čega predstavlja izrazito sklizak teren, neovisno o dobi pojedinca.

Ukoliko kod sebe prepoznajete problematičnu konzumaciju alkohola, svakako predlažemo da se javite kod svojeg liječnika ili psihoterapeuta nekog od pravca koji su dokazano učinkoviti u borbi sa zloupotrebom supstanci (poput KBT-a).

Izvori:

Griswold, M. G., Fullman, N., Hawley, C., Arian, N., Zimsen, S. R., Tymeson, H. D., ... & Farioli, A. (2018). Alcohol use and burden for 195 countries and territories, 1990–2016: a systematic analysis for the Global Burden of Disease Study 2016. The Lancet, 392(10152), 1015-1035.
The Recovery Village (2021). Understanding The Difference Between Alcohol Use and Alcoholism.
National Institute on Alcohol Abuse and Alcoholism. Alcohol Use Disorder: A Comparison Between DSM–IV and DSM–5.