Glazba se odnosi na znanje i vještinu, ona je reproduktivna umjetnost kombiniranja zvukova prema pravilima; zahtijeva skladanje, ali i reprodukciju. (Hrvatska enciklopedija)

Glazba je pronađena u svim do sada poznatim kulturama te varira kako kroz vrijeme, tako i kroz mjesta. Bez obzira na varijacije koje se javljaju kroz vrijeme i kroz kulturu, glazba je univerzalan fenomen te neizbježan dio ljudske svakodnevnice.

Kao sastavni dio ljudskog života razumljivo je da glazba ima utjecaj na ljude i na određene psihološke funkcije. Tako primjerice potiče komunikaciju, pospješuje emocionalno zbližavanje kao i razvoj grupnog identiteta, ima svrhu samoregulacije emocija, raspoloženja i afekata, aktivira brojne kognitivne procese te pospješuje pamćenje i mišljenje (Hallam, 2001; Mrkela, 2015).

Glazba je vrsta medija koji pomaže ljudima u suočavanju s emocijama i na neki način reducira stres, odnosno pomaže im da se opuste prije, za vrijeme ili nakon neke stresne situacije. Glazba za opuštanje može biti meditacijska glazba, klasična glazba, „chill out“ glazba, ambijentalna glazba i brojne druge vrste i žanrovi. Svaka osoba ima svoje osobne preferencije i stil koji joj odgovara te prema tome bira one tonove koji će dovesti do osjećaja opuštenosti, otpuštanja stresa i negativnih emocija.

Preuzeto iz Labbe´, Schmidt, Babin i Pharr (2007)

Efekti anksioznosti i stresa na ljudsko zdravlje veliki su problem, a u novije su vrijeme sve više poznati stoga se pokušava pronaći način za uspješno suočavanje. Iz tog razloga Labbe´, Schmidt, Babin i Pharr (2007) eksperimentalno su pokušali istražiti kakav utjecaj na razinu stresa kod pojedinaca ima izloženost heavy metal glazbi, klasičnoj glazbi, glazbi po vlastitom izboru i tišini. Na uzorku od 56 ispitanika, rezultati njihovog istraživanja pokazali su kako pojedinci izloženi klasičnoj glazbi i glazbi po vlastitom izboru doživljavaju značajno smanjenje subjektivne razine stresa i anksioznosti i povećanu opuštenost za razliku od pojedinaca izloženih tišini i heavy metal glazbi.

Najveće smanjenje razine stresa i najveću opuštenost nakon slušanja glazbe doživjeli su upravo oni koji su slušali glazbu po vlastitom izboru. Istraživači to objašnjavaju činjenicom da kad pojedinci sami biraju glazbu, imaju veći osjećaj kontrole te to može imati pozitivan utjecaj na njihovo emocionalno stanje.

Praktične implikacije ovog istraživanja pokazali su Bradt, Dileo i Potvin (2013) koji su napravili meta-analizu utjecaja glazbe na smanjenje stresa kod srčanih bolesnika. U meta-analizi obuhvaćeno je 1369 ispitanika te je utvrđeno kako se uistinu razina stresa smanjuje prilikom slušanja glazbe, a najznačajnije opuštanje osjete upravo oni koji su slušali glazbu po vlastitom izboru.

Cijelo istraživanje možete pronaći ovdje.

Izvori:

Bradt, J., Dileo, C., & Potvin, N. (2013). Music for stress and anxiety reduction in coronary heart disease patients. Cochrane Database of Systematic Reviews, (12).

Hallam, S. (2001). The development of metacognition in musicians: Implications for education. British Journal of Music Education, 18(1), 27-39.

Labbé, E., Schmidt, N., Babin, J. i Pharr, M. (2007). Coping with stress: the effectiveness of different types of music. Applied psychophysiology and biofeedback, 32(3-4), 163-168.

Mrkela, L. (2015). Odnos osobina ličnosti gamera s glazbenim preferencijama i nekim demografskim varijablama. Diplomski rad. Zadar: Odjel za psihologiju Sveučilišta u Zadru.