Naučena pravila i strategije uvelike olakšavaju rješavanje svakodnevnih problema s kojima se suočavamo u kompleksnoj okolini u kojoj živimo. Ipak, slijepo praćenje naučenih strategija ponekad nas može ometati u pronalaženju efikasnijih alternativnih strategija. Sposobnost mijenjanja strategija ponašanja kao odgovora na promjene u okolini naziva se kognitivna fleksibilnost (Handbook of Behavioral Neuroscience, 2016).
Watzek, Pope i Brosnan (2019) proveli su istraživanje kako bi provjerili je li slijepo praćenje naučenih pravila prisutno i kod drugih, nama srodnih vrsta kod kojih ne postoje jezik i kultura. Takav komparativni način istraživanja omogućuje uvid u potencijalne mehanizme koji se nalaze u pozadini takvog ponašanja. Sudionici u istraživanju bili su 60 američkih studenata, 22 kapucina (kao predstavnika Majmuna Novog svijeta) te 7 rezus majmuna (kao predstavnika Majmuna Starog svijeta). Ispitanici su bili testirani na pojednostavljenoj verziji LS-DS (Learned Strategy – Direct Strategy) zadatka. U tom zadatku ispitanici trebaju određenim redoslijedom pritiskati sličice na ekranu kako bi njihov odgovor bio točan. U fazi treninga ispitanici nauče točan redoslijed kojim trebaju pritiskati sličice, no kasnije se u testnim pokušajima otvori mogućnost direktne strategije, odnosno pritiskanja samo jedne sličice.
Rezultati istraživanja pokazali su da kapucini i rezus majmuni koriste prečicu znatno češće od ljudi. 70% kapucina i 71% rezus majmuna koristili su prečicu odmah čim se pojavila, te je 20% kapucina i 29% rezus majmuna koristilo prečicu svaki put kad je bila dostupna. S druge strane, samo je 2% ljudi koristilo prečicu odmah, a nitko nije koristio svaki put.
Istraživači smatraju da su dobivene razlike rezultat različitog kodiranja pravila među ljudima i majmunima – ljudi znatno tvrdokornije usvajaju pravila u odnosu na majmune. Sklonost slijepom korištenju naučenih strategija kod ljudi potvrđuju i drugi istraživači koji smatraju da u Zapadnim kulturama standardizirano testiranje i formalno obrazovanje favoriziraju učenje napamet i traženje jednog točnog rješenja (Star i Seifert, 2006). Ipak, autori opisanog istraživanja uzimaju u obzir i relativne prednosti i nedostatke korištenja poznate strategije naspram traženja alternativnih strategija kao jednog od uzroka dobivenih rezultata.
Izvorni znanstveni članak možete pronaći na linku.
Izvori:
Watzek, J., Pope, S. M. i Brosnan, S. F. (2019). Capuchin and rhesus monkeys but not humans show cognitive flexibility in an optional-switch task. Scientific reports, 9(1), 1-10.
Star, J. R., & Seifert, C. (2006). The development of flexibility in equation solving. Contemporary Educational Psychology, 31(3), 280-300.
