Iako je prije dvije godine bilo teško reći u kojemu će smjeru pisanje Facebook postova otići, iznimno mi je zadovoljstvo moći Vas pozvati na drugi rođendan Nepopularne psihologije. Za ovu prigodu udružili smo snage s Društvom za promociju znanosti i kritičkog mišljenja koji tradicionalno organiziraju Skeptike u pubu. Događaj koji je posvećen promociji znanosti i raspravi nakon predavanja stručnjaka smješten u neformalnom okruženju i opuštenoj atmosferi. Kako su članovi NP i sami često prisutni na Skepticima, činilo se to kao savršena prilika za suradnju i proslavu obljetnice našeg rada.
Stoga u nadolazeći petak, 6. 0žujka, u klubu SAX za Vas smo pripremili tri predavanja s temama iz područja psihologije nakon čega se ostajemo družiti i plesati uz nastup benda Krivi smjer. S prvim predavanjem počinjemo u 18.00 h, stoga preporučujemo dolazak na vrijeme kako ne biste propustili zanimljive teme domaćih snaga psihologije. Prije no što pređemo na sažetke predavanja i upoznavanje s predavačima, koristimo ovu priliku da se zahvalimo svima koji nas čitaju, podržavaju i populariziraju Nepopularnu psihologiju dijeljenjem našeg sadržaja. Također se zahvaljujemo svim suradnicima i veselimo se novim prilikama za suradnju. Osobno se zahvaljujem ostatku uredništva koji se uključio u rad NP i pri tome rade odličan posao. Od sveg srca veliko hvala! Svi koji možete doći, vidimo se u petak! Novosti oko rođendana možete pratiti na službenom Facebook događaju.
U petak su s nama Nikola Erceg, mag.psych, Dr.sc. Mitja Ružojčić, Doc. dr. sc. Marina Štambuk te Dr. sc. Maja Tadić Vujčić. U nastavku donosimo pregled tema i kratke životopise naših predavača.
Mitja Ružojčić - Gore je bolje? Psihološki aspekti novog vala iseljavanja
Od pristupanja EU u srpnju 2013. Hrvatsku je napustilo nekoliko stotina tisuća stanovnika. Za razliku od ranijih migracijskih valova u kojima su najveći udio činili muškarci srednje dobi i nižeg obrazovanja, u trenutačnom migracijskom valu RH napušta najproduktivniji dio populacije, svih razina obrazovanja i, vrlo često, s cijelim obiteljima. Novi iseljenički val stvorio je značajne poremećaje na tržištu rada te doveo u pitanje daljnji gospodarski razvoj i održivost mirovinskog, socijalnog i zdravstvenog sustava. Međutim, uz nekoliko iznimaka, razlozi iseljavanja te trenutačna radna i životna situacija „novih“ iseljenika uglavnom su predmet nagađanja i anegdotalnih izvještaja u medijima, a ne sustavnih znanstvenih istraživanja. U izlaganju ću prikazati rezultate najnovijeg istraživanja koje je naš istraživački tim s Katedre za psihologiju rada i ergonomiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu proveo na uzorku više od 1000 „novijih“ hrvatskih iseljenika koji trenutačno žive u nizu razvijenih zemalja unutar i izvan EU. U istraživanju smo htjeli saznati zašto su ovi iseljenici otišli iz RH, kako žive i kakve poslove rade u inozemstvu te što bi se trebalo dogoditi da se vrate u RH.
Nikola Erceg - Kako razmišljati bolje i odlučivati racionalnije?
Ljudi ponekad vjeruju u čudne stvari poput toga da cijepljenje uzrokuje autizam, chemtrailse, homeopatiju, ravnu zemlju, različite teorije zavjera itd. Pritom, ljudi koji u ovo vjeruju uglavnom nemaju problema s inteligencijom – u klasičnom smislu oni su inteligentni iako nešto očito ne štima s njihovim razmišljanjem. Ovakvo stanje neki autori nazvali su “disracionalnost”: nedostatak racionalnog mišljenja i ponašanja usprkos adekvatnoj inteligenciji. Racionalno mišljenje je, stoga, širi pojam od inteligencije. Ono osim različitih sposobnosti uključuje i različite dispozicije, odnosno uobičajene načine na koje ljudi razmišljaju. Ovakve dispozicije utječu na kvalitetu naših prosudbi i odluka, a samim time i na različite životne ishode. Psiholozi su razvili niz testova na osnovu kojih smo došli do zaključka da ljudi često griješe predvidivo i sistematično, odnosno da smo iracionalni. Međutim, ovakve kognitivne pogreške koje nam ukazuju na to na koje načine i u kojem smjeru ljudi generalno griješe pri prosuđivanju i odlučivanju nam omogućuju da razvijemo tzv. preskriptivne modele, odnosno smjernice za razmišljanje i prosuđivanje koje će naše prosudbe i odluke približiti racionalnima. Kako smo iracionalni, kojim kognitivnim pogreškama smo skloni te na koji način razmišljati kako bi naše prosudbe i odluke bile racionalnije, teme su kojim će se baviti ovo predavanje.
Marina Štambuk i Maja Tadić Vujčić - Dugine obitelji: Između mitova i znanosti
Dugine obitelji odnose se na LGBT (lezbijke, gejeve, biseksualne i trans) roditelje, parove i pojedince/ke koji imaju djecu ili žele postati roditelji i njihove obitelji. Provedena istraživanja pokazuju da u Hrvatskoj postoje raznovrsne obitelji s LGB roditeljima, kao i LGB osobe koje, unatoč nizu izazova koje to za njih podrazumijeva, namjeravaju postati roditelji. Dugine obitelji nisu se pokazale drugačijima od ostalih obitelji po svojoj dinamici već se njihova iskustva mogu poistovjetiti s iskustvima obitelji s roditeljima heteroseksualne orijentacije te se pokazalo da ih najčešće drugačijima čini njihova okolina. Istraživanja duginih obitelji, kao i istraživanja obitelji s heteroseksualnim roditeljima, pokazuju kako je za dobrobit djece i roditelja važnija kvaliteta obiteljskih odnosa, a ne obiteljska struktura ili seksualna orijentacija roditelja/skrbnika.Unatoč tome, položaj LGBT osoba u Hrvatskoj i dalje je zahtjevan s obzirom na razinu homofobije i iskustva diskriminacije, osobito u kontekstu roditeljstva. Ipak, primjetan je trend opadanja marginaliziranosti LGBT osoba u društvu: povorke ponosa LGBT osoba održavaju se u sve većem broju hrvatskih gradova, unutar zakonskih okvira njihova prava sve se više prepoznaju i štite... Osim toga, sve više pojedinaca, ustanova i nevladinih udruga uključuje se u različite programe podrške, javno djelovanje i istraživački rad vezan uz LGBT teme. U ovom predavanju iznijet ćemo rezultate prvih hrvatskih istraživanja o duginim obiteljima te se osvrnuti na rezultate međunarodnih istraživanja.
Životopisi predavača/ica:
Mitja Ružojčić je poslijedoktorand na Katedri za psihologiju rada i ergonomiju Odsjeka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Međunarodno je objavljivani autor te recenzent za međunarodne časopise iz područja psihologije rada i organizacijske psihologije. U svom radu ispituje što motivira ljude za posao te kako prakse upravljanja ljudskim resursima mogu pomoći da radnici budu produktivniji, a ujedno zadovoljni svojim poslom.
Nikola Erceg asistent je na Odsjeku za psihologiju Filozofskog Fakulteta u Zagrebu. U svom istraživačkom radu bavi se individualnim razlikama u prosuđivanju i donošenju odluka. O tim temama objavio je niz znanstvenih radova u inozemnim i domaćim časopisima, a njima se trenutno bavi i u svom doktorskom radu.
Doc. dr. sc. Marina Štambuk diplomirala je psihologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2008. godine, a doktorski studij završila je 2015. godine na Poslijediplomskom doktorskom studiju psihologije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Radila je na studiju psihologije na Hrvatskim studijima (2008-2018). Na Agronomskom fakultetu zaposlena je od 2018. godine kao docentica psihologije. Sudjelovala je na nizu znanstvenih i stručnih međunarodnih konferencija, a područja znanstvenog interesa su socijalna psihologija, psihologija emocija, psihologija obrazovanja. Marina Štambuk također ima iskustvo rada kao savjetovateljica na Hrabrom telefonu i u visokom obrazovanju te je prošla edukacije Geštalt psihoterapije, Kognitivno-bihevioralnih tehnika i psihosocijalnog rada s LGBT osobama.
Dr. sc. Maja Tadić Vujčić studij psihologije završila je 2005. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Doktorirala je na Erasmus University Rotterdam u Nizozemskoj 2014. godine. Radila je u Centru za mentalno zdravlje djece i mladeži pri Klinici za dječje bolesti Zagreb (2005-2007). U Institutu društvenih znanosti Ivo Pilar u Zagrebu zaposlena je od 2007. godine. Sudjelovala je na nizu znanstvenih i stručnih međunarodnih konferencija te se kontinuirano usavršava na različitim međunarodnim znanstvenim školama (University of Verona, University of Amsterdam, University of Cambridge, Utrecht University, itd.). Također radi kao predavačica u visokom obrazovanju (Hrvatski Studiji, Fakultet elektrotehnike i računarstva, Rochester Institute of Technology). Prošla je edukacije Geštalt psihoterapije, Kognitivno-bihevioralnih tehnika, tjelesne psihoterapije.
