AIDS se prema nekim autorima smatra jednom od najvećih pandemija (ili globalnih epidemija) novijeg doba, sve do pojave nove pandemije koronavirusa 2020. godine. No, kako je u isto vrijeme proživljavati dvije pandemije, naročito osobama s dijagnosticiranim HIV-om ili AIDS-om? Posljednjih desetljeća istraživanja na području psiholoških aspekata spolno prenosivih bolesti u rapidnom su porastu, baš kao i istraživanja o cjepivu protiv HIV-a.
U jednom od naših prethodnih tekstova ponudili smo neke odgovore na pitanje što je potrebno znati o HIV-u. Za nešto manje od mjesec dana obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS-a (1. prosinca). S obzirom na to, portal Nepopularna Psihologija ove je godine odlučio obratiti posebnu pozornost na psihološku perspektivu spolno prenosivih bolesti poput HIV-a i virusnog hepatitisa. Magistar psihologije Davor Dubravić ispred Udruge HUHIV odgovorio nam je na nekolicinu pitanja o spolno prenosivim bolestima u kontekstu aktualne zdravstvene krize. Također, mladima koji boluju od spolno prenosivih bolesti ponudio je korisne savjete koje možete pročitati u daljnjem tekstu.
Davor Dubravić diplomirao je psihologiju na Fakultetu hrvatskih studija 2017. godine, a svoj profesionalni put razvija u području zdravstvene psihologije (načelno spolnog i reproduktivnog zdravlja) i razvoja zdravstvenih djelatnika preko e-learning platforme "Volim zdravlje". U udruzi HUHIV djeluje od početka svoje karijere sve do danas, kada broji preko 1000 individualnih savjetovanja s korisnicima u Centru za psihosocijalnu podršku.
Udruga HUHIV (punog imena: Hrvatska udruga za borbu protiv HIV-a i virusnog hepatitisa) postoji od 1999. godine. Bavi se temama spolnog i reproduktivnog zdravlja, pružanja podrške osobama koje žive s HIV-om i/ili virusnim hepatitisom i ulaže napore za poboljšanje života te populacije, kao i cijele zajednice kroz edukaciju i brojne ostale preventivne aktivnosti, poput besplatnog testiranja na (neke) spolno prenosive bolesti u CheckPoint centru u Zagrebu. O projektima udruge može se više pročitati na samim stranicama http://www.huhiv.hr.
Psiholog Dubravić napominje kako su usluge savjetovališta dostupne svima koji imaju neku brigu u području spolnog i reproduktivnog zdravlja te dodaje: "Danas prevladava značajna količina zbunjenosti, neinformiranosti i manjka podrške u tom aspektu, stoga je našim građanima sve teže pronaći neki kontakt kojemu se mogu obratiti sa svojim pitanjima. Ljudima je teško o svom spolnom zdravlju razgovarati sa zdravstvenim djelatnicima, članovima obitelji, partnerima, pa čak i prijateljima, jer postoji vjerojatnost posramljivanja i nerazumijevanja." Psiholog Dubravić zaključuje kako je nužno da u zajednici postoje prostor i stručnjaci koji će saslušati brige, odvojiti vrijeme i neosuđujućim uhom pružati podršku, informacije, smjernice i otvorena vrata za dalje.
"Korisnici HUHIV-a pripadaju svim grupacijama populacije – od vrlo mladih učenika koji se pripremaju na prvi spolni odnos, do odrasle populacije i treće životne dobi."
Pojava nove pandemije virusa COVID-19 postala je središte medijskih izvještavanja i osobnih briga za mnoge, no ne smijemo zaboraviti da usporedno s novom bolesti postoje i druge bolesti. I zaista, neki bihevioralni pokazatelji u prošlim pandemijskim krizama pokazuju da dolazi do pada preventivnih testiranja i brige oko spolnog zdravlja.
Zbog toga iznova podsjećamo da su rizična spolna ponašanja jednako rizična i prije i poslije pojave koronavirusa. Centri za testiranje diljem Europe bilježili su manju zainteresiranost građana za preventivna testiranja, što se objašnjava s više faktora – neki centri u nekim zemljama morali su smanjiti opseg svojih usluga zbog problema s prilagođavanjem epidemološkim mjerama i dostupnosti liječnika, neki korisnici se nisu ohrabrili posjećivati centre zbog straha od zaraze koronavirusom, a neki od nas su se zatvorili na neki period tijekom lockdowna itd.
U Zagrebu je bila slična situacija (imali smo dvomjesečni lockdown), ali CheckPoint centar svoje je usluge prilagodio kroz proces digitalizacije. Podaci pokazuju da rizična spolna aktivnost s početkom pandemije nije značajno pala i, shodno tome, dalje postoji potreba za testiranjem u zajednici. Kroz 2021. godinu bilježimo veliku zainteresiranost naših korisnika ne samo za testiranje, već i za psihološku pomoć, i to kroz tri kanala – telefonskim putem, e-mail podrškom i podrškom uživo.
Kako su korisnici koji se tijekom pandemije koronavirusa suočavaju sa spolno prenosivim bolestima?
Pandemija je donijela snažan pritisak na zdravstveni sustav diljem svijeta i zbog toga je teže pronaći mjesto za testiranje na spolno prenosive bolesti. Uloga civilnog sektora je jasna – jednostavnija procedura, veća dostupnost građanima, podrška on site i manja formalnost kontakta i prostora pružaju osjećaj našim korisnicima da su dobrodošli i da su nam važni. I, zaista, sva djelatnost koju obavljamo orijentirana je na korisnika i njegove potrebe. Pandemija je donijela veći naglasak na mentalno zdravlje naših korisnika, koji govore o većoj zabrinutosti vezanoj za spolno zdravlje, temama neprihvaćanja, tjeskobe i depresivnih simptoma.
Testiranje na HIV u jeku globalne pandemije
Psiholog Dubravić ističe kako se testiranje na HIV odvijalo od početka pandemije do danas gotovo kontinuirano, s tim da su u HUHIV-u implementirali i dodatnu uslugu naručivanja testa za testiranje kod kuće, koristeći web aplikaciju. "Takav tip testiranja naziva se samotestiranje (HIV self-testing) i Svjetska zdravstvena organizacija ga smatra jednom od ključnih strategija u borbi protiv HIV-a jer, između ostalog, nudi alternativu osobama koje se u protivnom ne bi testirale. Sam čin testiranja za neke korisnike može slijediti nakon dugog premišljanja i odlučivanja te skupljanja hrabrosti, a neki se boje suočiti s rezultatima toga testa. Ovo je jedan od načina kako možemo odgovoriti na takvu vrstu briga građana" napominje psiholog Dubravić.
Praktični savjeti za osobe sa spolno prenosivim bolestima
"Volim reći našim korisnicima – sve spolno prenosive bolesti se ili uspješno liječe, ili uspješno kontroliraju, ako se otkriju na vrijeme." navodi psiholog Dubravić te dodaje: "Najvažniji korak je prepoznavanje potrebe za testiranjem, pristupanje interventnoj strategiji (dodatne pretrage, pristupanje terapiji, posjet specijalistu i sl.) i podrška. Podrška je, prema mojem dosadašnjem radu, ključna u razvoju odnosa osobe i njene spolnosti. Postoji stručna podrška, koju pružam ja u sklopu našeg savjetovališta, ali postoji i ona neopisivo važna iz osobnog života naših korisnika – ona koju osoba dobiva od romantičnog partnera, među prijateljima, u obitelji i u zajednici. Nažalost, u društvu koje i dalje tabuizira spolne teme, smatra da su spolni odgoj i obrazovanje nepotrebni i da doprinose ranijim seksualnim iskustvima (unatoč nalazima suvremenih istraživanja koja pokazuju da spolni odgoj i obrazovanje odgađaju prvo spolno iskustvo), teško je očekivati pravu podršku koja će igrati važnu ulogu u prihvaćanju svoje spolnosti i spolnog zdravlja."
"Važno je i dobro razumijevanje svoga stanja u zdravstvenom smislu, a internet je, iako vrlo dostupno sredstvo informiranja, ujedno i manje pouzdano. Liječnici i ostali stručnjaci o spolnom zdravlju mogu dati točnije informacije, iako je razgovor s liječnikom o tim temama za neke neugodan."
Za kraj, psiholog Dubravić stavlja naglasak na važnost razgovora o temama spolnosti i spolnog zdravlja za koje smatra da su prožete sramom. Zbog toga napominje kako je otežana pravovremena briga za one koji imaju spolno prenosive bolesti jer se rijeđe javljaju za pomoć unatoč rizičnim ponašanjima.
"Ne čudi me to. Čini se da nam društvo šalje poruku da nismo spolna bića i da manje vrijedimo ako imamo brige u području spolnosti. Ipak, ohrabrio bih svakoga da se zauzme za svoje spolno zdravlje neovisno o rizicima iz prošlosti, ma koliko teško bilo, jer svatko na ovom svijetu zaslužuje zdrav, ili što zdraviji, spolni život. Preduvjet za takvo što je preuzimanje osobne odgovornosti i postupaka koji jesu u našoj moći da nam bude bolje – traženje pomoći, testiranje, informiranje na pouzdanom mjestu, informiranje spolnih partnera, zagovaranje otvorenog razgovora o spolnim temama sa spolnim partnerima i slično," zaključuje psiholog Dubravić.
