U jeku novih afera hrvatske političke scene, s tim da je netočno reći da su stare završene, politički diskurs se (uobičajeno) zaoštrava. Nastavno na izjavu premijera Andreja Plenkovića da neće maknuti niti jednog ministra, makar se "postavili na trepavice", Božo Petrov, glavni čovjek Mosta, nazvao ga je političkim autistom. Točnije, Petrov izjavljuje:

U trenutku kad je neki ministar optužen, vi ga nećete smijeniti - zašto? Jer netko zahtijeva njegovu smjenu. Ta njegova izjava graniči sa stupidnošću. Što je on, politički autist?

Bez ulaženja u zauzimanje jedne ili druge političke strane ili podržavanje bilo kojeg od ova dva političara i njihovih stavova, ova je izjava problematična iz nekoliko razloga.

Psihijatrija

Nije neuobičajeno da se političari u javnom prostoru nazivaju raznim imenima. Nekada su to prepirke oko važnih problema javnih službi, a nekada se samo čini kao da gledamo loš reality tv show. Je li netko jazavac, šmrkavac, lažljivac ili nešto treće, za ovu raspravu uistinu nije važno - ovdje se okrećemo problematici osoba s autizmom. Jedan od najvećih problema u izjavi Bože Petrova jest da je on po struci psihijatar. Na taj način on ne predstavlja samo stranku Most, nego, kako javnost često shvaća, govori i kao osoba koja je završila specijalizaciju iz psihijatrije. Doduše, Petrov nije u ulozi psihijatra kada govori o drugim političarima (bar ne službeno), ali javnost je svjesna njegovog obrazovanja i djelovanja.

Iako su u prosjeku (!) psihijatri nešto više usmjereni medicinskom modelu čovjeka i više okrenuti psihofarmacima, u odnosu na pristup psihologa, ove se dvije struke usmjerene na čovjeka slažu oko mnogo toga. Jedna od tih stvari jest i poremećaj iz spektra autizma, koji dolazi u velikom broju različitih manifestacija.

Kod poremećaja iz spektra autizma, oko kojeg već kruži puno mitova i netočnih informacija o kojima smo već pisali, dodatno korištenje tog stanja kao uvrede od strane psihijatra u javnom prostoru smatramo neprihvatljivim. Smatra to i Inicijativa za autizam koji od kolege Petrova traže javnu ispriku. Pridružujemo se ovoj inicijativi te smatramo kako bi kolega Petrov javnosti trebao prenijeti znanstveni stav o poremećaju iz spektra autizma. No, ono što je važno pitati, čak i u slučaju da premijer Plenković jest na spektru autizma, jest - što onda?

Osobe s autizmom sposobnije od političara

Cijela premisa navedene uvrede jest: "Ako si osoba na spektru, ne možeš biti uspješan/dobar u svojem poslu". Problem ovdje jest upravo u tome što je to jednostavno netočno. Kao što smo spomenuli ranije, autizam dolazi u spektru različitih manifestacija i brojnih razina ometanja svakodnevnog funkcioniranja i interakcija. Osobe s autizmom po mnogočemu su jednake općoj populaciji, kao što smo to vidjeli i u našem ranijem članku o romantičnim odnosima te populacije.

Dobar primjer navedenog je Aspergerov sindrom iz spektra autizma, okarakterizian time što osobe s Apsergerom nemaju zastoje u intelektualnom razvoju i razvoju govora. U javnosti se ova i njoj slične pojave često nazivaju visokofunkcionirajućim autizmom (eng. HFA), iako taj izraz ne postoji u DSM-u ili ICD-u kao službena klasifikacija poremećaja. Ono što je možda najveći izazov političaru na spektru autizma jest velik broj interakcija i komunikacija s velikim brojem ljudi (često nestrpljivim novinarima), ali i dalje daleko od toga da je tako nešto nemoguće.

S druge strane, postoje brojni primjeri ljudi koji su postali iznimno uspješni i poznati zbog svojih postignuća usprkos životu s autizmom (ili možda baš zbog toga!). Temple Grandin mora nam biti najdraži primjer navedenog, bez premca. Znanstvenica koja se bavi proučavanjem ponašanja životinja našla se na popisu sto najutjecajnih osoba iz 2010. godine. Osim što je revolucionalizirala industriju u kojoj radi, također je inspiracija izvrsnom igranom filmu koji nosi njezino ime. Dobitnica je nagrada Zlatni globus i Emmy, a film najiskrenije i mi preporučujemo jer nam je lako postao jedan od dražih filmova, kojemu se uvijek rado vraćamo. Uz sve to, činjenica da Grandin može održati 20-minutni TED talk pred punom dvoranom bez ikakvih poteškoća govori za sebe.

Još jedan ovako zanimljivi primjer iznimno uspješne osobe na spektru jest i kreator Pokemona, Satoshi Tajiri. Kako navodi Eldred-Cohen (2021), Satoshi je od malih nogu gajio strast prema sakupljanju kukaca, što mu je zaradilo nadimak "Dr.Bug", a kasnije je ovu strast sakupljanja pretočio u Pokemone - igru koja će tijekom godina postati globalni fenomen, a koja se ranije našla i u zgodnoj analizi Nepopularne.

Možda se neki od naših čitatelja pitaju kako bi izgledala naša vlada da imamo ponekog ovako uspješnog čovjeka na spektru, u usporedbi s nekim zastupnicima koji, primjerice, imaju ukupno 0 javljanja za riječ u svojem saborskom mandatu. Isto se i mi pitamo, pri čemu smatramo da različitosti u percepciji i pristupu poslu nipošto ne podrazumijevaju manjak kvalitete, a još manje predmet na kojem bi se uvrede u političkom svijetu smjele i trebale temeljiti. Ovim putem još jednom pozivamo Božu Petrova, kolegu iz područja psihičkog zdravlja, da se javno ispriča zbog izrečene usporedbe koja ponižava osobe s poremećajem iz spektra autizma, a svoju uvredu (i sve nadolazeće) izmijeni u neki primjereniji sadržaj.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
International Classification of Diseases, version 2015
Eldred-Cohen, C. (2021).How Satoshi Tajiri’s Autism Helped Create Pokemon. The Art of Autism.