Parovi različitog libida

Ne postoje dvije sasvim jednake osobe na ovom svijetu. Kao što se razlikujemo prema izgledu i osobinama ličnosti, razlikujemo se i po mnogim elementima vlastite seksualnosti. Dugo smo čekali na iskren, temeljit i ''točan'' javni razgovor o seksu kao društvo, s obzirom na to da su te teme uglavnom bile tabuizirane. Sigmund Freud, neurolog i utemeljitelj psihoanalize, razdrmao je stupove kulture u 20. stoljeću popularizirajući temu seksa. Ironično, svoj patentirani termin libido (lat. libīdo – strast, žudnja) koristio je u širem značenju od samog seksa, no danas ta riječ opisuje ''samo'' seksualnu želju. Ukratko, ljudi većeg libida češće žele seksualni kontakt i/ili masturbaciju.

Seksualna želja je kompleksan i individualan dio ljudske prirode. Različita je za svakog na svijetu i razlikuje se za što ju vežemo. Stoga, nije začuđujuće da su gotovo svi parovi ujedno i parovi različitih seksualnih apetita. Ipak, koliko god razlike bile česte, mogu biti izvor (i/ili posljedica) problema unutar romantičnih odnosa. Stvara li vam osobnu patnju to što želite "previše" ili "premalo", ili vam je trenutna želja sasvim u redu? Odgovor na ovo pitanje vjerojatno će odrediti kurs pomoći.

Što utječe na libido?

Manja seksualna želja može biti simptom ili posljedica stanja povezanih sa seksualnim zdravljem. Kod muškaraca je riječ najčešće o erektilnoj disfunkciji (neovisno o uzroku – tjelesnom ili psihološkom), a kod žena o vaginizmu i dispareuniji. Dispareunija je bol tijekom spolnog odnosa ili poslije njega, dok je vaginizam spazam (odnosno grčenje) mišića oko vagine koji otežavaju ili onemogućuju penetraciju i/ili ju čine bolnom. Ovisno o prirodi problema i njegovom uzroku, liječnik može biti od velike pomoći. Stručnjaci mentalnog zdravlja, seksualni savjetovatelji i seksualni terapeuti također su stručnjaci koji djeluju u ovom području.

Na ''self'' razini (razini poimanja sebe) važni su vlastiti doživljaj seksualnosti i slika o sebi koji utječu na seksualno zadovoljstvo. Obuhvaćaju pitanja poput ''je li vam ugodno biti sasvim goli" i ''je li vam ugodan tjelesni dodir", naravno, uz uzimanje u obzir šire slike koja uključuje i moguću prisutnost psihičkih teškoća, prethodno traumatično ili neugodno iskustvo i slično.

Neki vanjski faktori koji mogu utjecati na libido su: spol (teškoće s libidom češće imaju žene nego muškarci), dob (i povezane razvojno-hormonalne promjene poput menopauze i pada razina testosterona), konzumiranje lijekova za neka druga stanja, zlouporaba supstanci, pa čak i nedostatak sna. Maurice (1999) je, uz već spomenute, naveo još stotinjak drugih faktora koji se mogu povezati s libidom, zbog čega je još važniji pristup usmjeren na potrebe pojedinca. Ipak, postoji vanjski faktor koji je značajniji od svih nabrojanih, a to je kultura.

Kultura prenosi vjerovanja o tome koliko seksualnog kontakta ''smijete'' imati kao osoba određenog spola i određene dobi, kao i to, primjerice, prenosi li religija kojoj pripadate posramljujuće poruke o „seksualnom biću“ u vama. Iz društva smo preuzeli mitove koji određuju generalna seksualna očekivanja od našeg partnera ili nas, odnosno mitove koji mogu stvoriti teškoće u seksualnosti te održavati ili pojačavati one već postojeće.

Treba li seks biti vatromet?

Najluđi seksualni provodi najčešće su rijetki. Ako takvo iskustvo izostane, neki to mogu vidjeti kao razočaranje (u sebe i/ili u partnera). ''Vatromet'' iskustva ćemo češće vidjeti u pornografskim videosadržajima nego uživo. Od svih spolnih kontakata koje možete ostvariti s partnerom, a pogotovo ako ste dugo skupa, većinu vremena to neće biti luda seksualna iskustva, već dodiri, tople riječi, poljupci i slično. Većina ljudi svoja najluđa iskustva ima u manje od 10 % seksualnih odnosa, što je važna informacija kojom možemo razminirati nerealna očekivanja o tome da bismo trebali biti sasvim uživljeni, spontani, kreativni i ludi za svojim partnerom baš svaki put. S druge strane, imati ugodan seksualni kontakt koji zadovoljava vaše apetite i apetite vašeg partnera sasvim je izvedivo - i to na brojne načine. Spontanost koja se s vremenom gubi nekima može biti "loš znak", ali nužnost da seks mora biti spontan, a nikako ne "planiran", također je mit. Planiranje ipak ima neke prednosti - na primjer, stignete se posebno potruditi da nema nikakvih ometajućih faktora.

Seks je (samo) penetracija?

Ako ne prakticirate ili ne želite često seks, to ne znači nužno i da je vaša seksualna želja niska. Možda samo drugačije definirate riječ "seks"! Seksualna želja zadovoljava se nizom seksualnih ponašanja od kojih je penetrativni odnos samo jedna vrsta. Seksualni mogu biti dodiri, poljupci, zagrljaji ''u prolazu'', dirty talk, maženje, korištenje seksualnih igračaka i slično. Može uključivati (ili biti) ''samo'' oralni seks. Važno je postupati ovisno o vlastitoj želji i u onim aktivnostima u kojima sve uključene strane uživaju i na koje pristaju.

Seksualna nekompatibilnost ili?

Razlike u seksualnoj želji nisu uvijek dokaz nekompatibilnosti, iako nekad mogu biti - npr. kod osoba kojima je seksualni aspekt iznimno važan i nemaju želje ni kapacitete za kompromisom. Kompromisi u seksu su dobrodošli, ali to ne znači da radite stvari koje inače ne želite raditi. Umjesto toga, potrebno je pronaći one seksualne aktivnosti u kojima sve uključene strane uživaju u onoj čestini i obliku prakticiranja koji vam odgovaraju. Ovo može biti idealna prilika za započinjanje ili nastavak razgovora o seksualnosti - za neke možda neugodnog, ali vrlo zrelog, razgovora kroz koji se možete bolje upoznati i razviti više međusobnog razumijevanja i podrške. U takvom razgovoru imate priliku podijeliti vlastite želje, očekivanja, granice (!!!) i fantazije te o tome naučiti i od svog partnera. Nažalost, neki su ljudi pod uvjerenjem da će razgovor o seksu narušiti užitak seksualnog iskustva. Mallory i suradnici (2019) proveli su istraživanje o seksualnoj komunikaciji te njihovi podaci ukazuju na to da je više takvog razgovora povezano s većim seksualnim uzbuđenjem, lubriciranosti, doživljajem orgazma, erektilnom funkcijom i manje boli pri odnosu. Povezanosti nisu velike, ali su značajne, a najveće su bile s cjelokupnom seksualnom funkcijom.

Kvalitetna seksualna komunikacija nije samo iskrena, već i redovita. Ne radi se o jednokratnom razgovoru ''u kojem ćete si reći sve'', već o navici koja će pratiti očekivane promjene seksualnog života. Navika će pomoći i s neugodom razgovora koji će, poput vožnje bicikla kada se savlada, postati jednostavan i prirodan dio života. Niski libido ne "trenira se" vježbom. Ne silite se na seksualne aktivnosti u kojima ne uživate - zamjerat ćete sebi i partneru, a te aktivnosti bi vam mogle postati (još više) mrske. Ako ikako, libido se trenira međusobnim razumijevanjem.

Niži libido je uglavnom taj koji se smatra ''problematičnim", no i visoki libido može biti izvor nezadovoljstva za partnere. U oba slučaja govorimo o potrebama koje se nastoje zadovoljiti. Osjećate li se sigurno o ovoj temi razgovarati s partnerom? Osjećate li da ćete biti poštovani? Odaberite trenutak za razgovor koji nije usred nekog konflikta te pokušajte da početak tog razgovora ne bude reakcija na iniciranje ili odbijanje seksualnog kontakta. Opišite partneru vlastiti doživljaj, ali pitajte i partnera o doživljaju. Poklonite poštovanje ovom ranjivom razgovoru tako da ga ne otežavate okrivljavanjem, posramljivanjem ili manipulacijom. Neka mu je svrha suradničko traženje rješenja. S kojom opcijom ste oboje zadovoljni? Posebno strpljenje treba ljudima koji se ne uklapaju u rodni okvir naše kulture, a to su žene visokog i muškarci niskog libida.

Ako o ovome uopće ne razgovarate, ostavljate prostor preosobnim i nerealnim interpretacijama. Primjeri tih intepretacija su: ''nisam mu/joj uopće privlačan/na'' ili ''ostavit će me jer nisam dovoljno seksualan/na''. Drugi primjeri su: ''nisam dovoljno muškarac'' ili ''nisam dovoljno žena''. Ovo su misli koje mogu postati "spirala brige" i izvori tjeskobe i nezadovoljstva. U realnosti su razlozi vrlo rijetko osobni, no bez strategije iskrenosti u partnerskom odnosu ovo ne možemo znati. Ako ovaj problem utječe na kvalitetu vaše veze, a nastojanja za razumijevanjem i/ili pronalaskom rješenja nemaju nekih uspjeha, postoje stručnjaci koji vam mogu pomoći. Odlazak stručnjaku mentalnog zdravlja ili liječniku može biti dobar pokazatelj brige o odnosu, a stručnjaka odaberite ovisno o teškoći koja vas muči u odnosu.

Ove stvari reći na glas u mnogima može izazvati barem neku razinu neugode, ali svrha je dugoročna dobit - ne isključivo kroz seksualnu bliskost, već kroz zadovoljstvo partnerskim odnosom u cijelosti. Sretni i nesretni parovi puno će se prije razlikovati po strategiji rješavanja konflikata nego po njihovom broju.

Izvori:

Mallory, A.B., Stanton, A.M. i Handy, A.B. (2019). Couples' sexual communication and dimensions of sexual function: A meta-analysis. J Sex Res. 56 (7). 882-898.
Maurice, W.L. (1999). Sexual Medicine in Primary Care. Kinsey Institute. St. Louis: Mosby Inc.

---