Žene su jedna među najmanje zastupljenim skupinama u znanstvenim, tehnološkim, inženjerskim i matematičkim (STEM) područjima. Ova nesrazmjerna zastupljenost pokazuje se u različitim aspektima, uključujući broj žena u STEM studijskim programima, zaposlenost žena u STEM zanimanjima, napredovanje u karijeri i sudjelovanje u inovacijama. Nedovoljna zastupljenost žena u tim područjima predstavlja značajan ekonomski gubitak za moderna društva! Općenito, značajnije sudjelovanje žena u STEM-u povezano je s ekonomskim rastom, poticanjem ljudskog razvoja, jačanjem konkurentnosti regije i povećanjem produktivnosti.
Zašto je manje žena u STEM područjima?
Očekivano, nesrazmjeran broj žena i muškaraca u STEM područjima pokrenuo je val istraživanja kako bi se otkrilo zašto uopće dolazi do takvog jaza. Jedno takvo istraživanje izazvalo je pažnju u znanstvenoj zajednici i javnosti. Gijsbert Stoet i David Geary istraživali su povezanost između razine rodne jednakosti u društvu i zastupljenosti žena u STEM područjima. U svojem su istraživanju koristili međunarodne podatke kako bi analizirali udio žena u STEM područjima u različitim zemljama. Provedena je analiza rezultata programa PISA iz 2015. godine (uzorak od 472.242 osoba) i dobiveni rezultati uspoređeni su s razinom rodne jednakosti definirane indeksom rodne ravnopravnosti.
Rezultati su pokazali da su djevojčice u većini zemalja jednako dobre kao i dječaci, a često i bolje u matematici i znanosti. No, u zemljama s većom rodnom jednakosti (poput Norveške i Finske) žene čine manje od 25 % sveučilišnih diplomiranih studenata u STEM područjima. Stoet i Geary su teoretizirali da, zbog toga što su ove zemlje obično bogatije, žene imaju financijsku slobodu da slijede svoje prirodne interese. S druge strane, prema njihovoj analizi, u zemljama s povijesno manjom rodnom jednakosti, poput Alžira i Turske, žene čine znatno veći postotak nositelja STEM diploma. Zbog manjka ekonomskih prilika u tim zemljama, takvi uvjeti "mogu učiniti relativno dobro plaćena zanimanja u STEM području privlačnijima" za žene, zaključili su Stoet i Geary. Ovaj su fenomen nazvali "paradoks rodne jednakosti" u STEM obrazovanju, odnosno STEM paradoks.
Dakle, ako muškarci i žene zaista imaju intrinzično različite karijerne preferencije, tada bi svaki pokušaj privlačenja više žena u STEM područja bio promašen i vjerojatno neuspješan. Naravno, članak je privukao i konzervativni istraživački institut American Enterprise Institute te Jordana Petersona, kontroverznog psihologa najpoznatijeg po svojim YouTube videozapisima koji se bave (prema njegovim riječima) "krizom muškosti". Peterson i drugi pozivali su se na ovo istraživanje kako bi tvrdili da žene, oslobođene društvenih ograničenja, odlučuju izbjegavati STEM područja - izbor koji navodno čine zbog prirodnog nedostatka interesa, a ne zbog patrijarhata.
Kontroverzne metode i interpretacija rezultata?
Očekivano, tvrdnja da postoji paradoks rodne jednakosti izazvala je različite reakcije u znanstvenoj zajednici. Neki su istraživači iznijeli metodološke i statističke primjedbe na istraživanje Stoeta i Gearyja, dok su drugi ukazali na ograničenja njihove interpretacije rezultata. Primjerice, Sarah Richardson i njezin tim pokušali su rekreirati analizu koristeći dostupne podatke. Istraživači su, na primjer, izvijestili da je "postotak žena među diplomiranim studentima STEM područja" u Alžiru iznosio 40,7 %. Međutim, Richardson je otkrila da je UNESCO 2015. godine prijavio ukupno 89.887 diplomiranih studenata STEM područja u Alžiru, od čega je njih 48.135, odnosno 53,6 %, bilo žena. Također, Stoet i Geary analizirali su "sklonost" žena i muškaraca prema STEM područjima. Takav pristup temelji se na ideji da postoji inherentna biološka razlika u interesu i sklonosti između žena i muškaraca, pri čemu se tvrdi da žene manje preferiraju STEM područja u usporedbi s muškarcima.
Dakle, Stoet i Geary u istraživanju su koristili pojednostavljeni pristup u procjeni rodne jednakosti i nisu adekvatno uzeli u obzir kompleksnost društvenih, kulturalnih i institucionalnih čimbenika koji utječu na zastupljenost žena u STEM područjima. Richardson je istaknula da je istraživanje zanemarilo važne faktore poput seksizma, rodnih stereotipa, pristranosti u obrazovanju i radnom okruženju te nedostatak mentorstva i podrške za žene u STEM-u. Također je naglasila da pristup koji se fokusira isključivo na "rodne sklonosti" zanemaruje društvene i strukturalne prepreke s kojima se žene suočavaju u ovim područjima.
Fokus na "sklonosti" predstavlja trend u širem razgovoru o ulozi društvenih i bioloških čimbenika u postignućima žena i muškaraca u STEM-u. Prije dvadeset godina tvrdilo se da su žene biološki manje sposobne za STEM područja. Sada, kada žene nadmašuju muškarce u mnogim znanstvenim i medicinskim područjima, kao i na mnogim standardiziranim testovima iz STEM-a te širom svijeta češće stječu visoke stupnjeve obrazovanja nego muškaraci, tvrdolinijaši, poput Stevena Pinkera i Charlesa Murraya, udaljili su se od tih nalaza u korist tvrdnje da su žene biološki programirane da manje uživaju u STEM-u ili da jednostavno manje pokazuju interes za STEM.
Žene u znanosti već se desetljećima odupiru tvrdnjama o nedostatku interesa i sposobnosti žena u STEM područjima. Taj naporan rad nastavlja se i danas. STEM paradoks novi je pokušaj guranja jedne stare priče u novom ruhu, odnosno da biološke razlike između spolova, a ne društvena nejednakost, uzrokuju rodne razlike koje vidimo u područjima poput STEM-a. No, već mala količina istraživanja u osvrtu na rad Stoeta i Gearyja pokazuje da paradoks nije rezultat prirođenih razlika u interesu žena za STEM, već uporabe namještenih mjera i selektivnih podataka kako bi se ispričala određena priča.
Izvori:
Breda, T., Jouini, E., Napp, C., i Thebault, G. (2020). Gender stereotypes can explain the gender-equality paradox. Proceedings of the National Academy of Sciences, 117(49), 31063-31069.Richardson, S. S., Reiches, M. W., Bruch, J., Boulicault, M., Noll, N. E., i Shattuck-Heidorn, H. (2020). Is there a gender-equality paradox in science, technology, engineering, and math (STEM)? Commentary on the study by Stoet and Geary (2018). Psychological Science, 31(3), 338-341.
Stoet, G., i Geary, D. C. (2018). The gender-equality paradox in science, technology, engineering, and mathematics education. Psychological science, 29(4), 581-593.
Stoet, G., i Geary, D. C. (2020). The gender-equality paradox is part of a bigger phenomenon: Reply to Richardson and colleagues (2020). Psychological science, 31(3), 342-344.
