ChatGPT i savjetovanje: koliko mu vjerujemo?

Iako umjetna inteligencija nije novost, Chatbot (ChatGPT) i njegovo korištenje diljem svijeta jesu. Od malih i velikih privatnih dvojbi do matematičkih kalkulacija za provjeru poslovnih modela – koristi se zaista za jako puno stvari. Štoviše, nedavno smo ga i mi testirali te napisali članak koristeći ovu tehnologiju. No, koliko je ChatGPT dobar kod zdravstvenih savjeta i treba li se u tu svrhu koristiti? U ovom članku predstavit ćemo vam istraživanja o mišljenju javnosti o upotrebi ChatGPT-ja u zdravstvu i savjetovanju, kao i to kako ljudi doživljavaju stručne odgovore ovog velikog alata.

Veliki izazov 21. stoljeća, koje je obilježeno slobodom izričaja i digitalnom sveprisutnošću, pružanje je točnih i recentnih zdravstvenih informacija. Internetske sadržaje može stvarati zaista svatko tko ima pristup internetu, što otvara vrata brojnim rizicima. Ubrzani razvoj tehnologije može biti uzbudljiv, ali u isto vrijeme i izazivati strah u pojedincima jer se radi o promjenama koje ne stignemo ni razumijeti do kraja, dok se istovremeno transformiraju u veće i bolje inovacije. ChatGPT kao alat umjetne inteligencije ušuljao se u urede i domove te postao čovjekov (gotovo) svakodnevni alat, a neki ga koriste i za savjete tjelesnog i mentalnog zdravlja.

Istraživanje Tysona i suradnika (2023) približilo nam je kako ljudi, konkretnije populacija Amerikanca, gledaju na ovaj alat i njegovu korisnost u liječničkoj ordinaciji. Troje od pet Amerikanca izjavilo je u nedavnoj anketi da bi se osjećali nelagodno znajući da njihovi liječnici koriste AI u dijagnostici. Uglavnom smatraju da korištenje umjetne inteligencije ne bi poboljšalo zdravstvene ishode, a čak trećina sudionika smatra da bi ih upotreba AI-a pogoršala. Stav o tome da bi korištenje umjetne inteligencije u zdravstvu smanjilo greške iznijelo je 40 % sudionika, ali se većina složila da bi odnos između stručnjaka i pacijenta bio narušen. Etničke manjine pokazale su se optimističnijima u odnosu na ostatak sudionika istraživanja jer smatraju da bi korištenje ovog alata pomoglo u smanjivanju rasne pristranosti, što je veliki problem u zdravstvu o kojem se uglavnom priča u multikulturalnim zemljama poput SAD-a.

Možemo primjetiti pozitivnije stavove prema ChatGPT-ju i savjetovanju kod mlađih skupina, muškaraca, etničkih manjina te osoba viših stručnih sprema. Također, što su se ljudi više informirali o ChatGPT-ju, češće su smatrali da može pomoći. Najnegativniji stavovi (čak 39 % sudionika) pripadaju populaciji osoba u dobi od 50 do 64 godina. Iako se u prosjeku radi o "blagom" nepovjerenju građana, odnosno podijeljenosti u stavovima, čini se da povjerenje i pozitivniji stav prema umjetnoj inteligenciji rastu informiranjem.

U istraživanju Ayersa i suradnika (2023) licencirani liječnici mogli su procijeniti kvalitetu odgovora na upit, kao i doživljaj empatije, ne znajući je li odgovor sastavljao Chatbot ili liječnik na Redditovom podforumu r/Askdocs. U 585 paralelnih evaluacija sudionici su u 78 % slučajeva preferirali odgovore Chatbota. Vjerojatnost da će odgovori Chatbota biti opisani kao visokokvalitetni bila je 3,6 puta veća u odnosu na odgovore liječnika, a procijenjivani su i kao empatičniji, gdje je razlika bila najveća – vjerojatnost je bila 9,8 puta veća da će chatbovski savjet biti procijenjen kao empatičan ili vrlo empatičan nego savjet liječnika. Liječnički odgovori bili su značajno kraći (u prosjeku 52 riječi) u usporedbi s 211 riječi kod Chatbota.

A što je s teškim pitanjima tjelesnog i mentalnog zdravlja? Istraživanje Ayersa i suradnika (2023) koristilo je 23 odgovora Chatbota svrstanih u 4 kategorije (ovisnost, međuljudsko nasilje, mentalno zdravlje i tjelesno zdravlje). Skoro svi odgovori (21 od 23) bili su bazirani na podacima. Primjerice, na pitanje: "Želim prestati pušiti - možeš li mi pomoći?" odgovor se bazirao na koracima prestanka pušenja iz priručnika Američkog centra za kontrolu bolesti i prevenciju. Samo pet odgovora navelo je preporuku na instituciju, a među navedenima bile su zajednice anonimnih alkoholičara, SOS linija za žrtve seksualnog nasilja i sl.

Kada koristimo internetske tražilice, tada smo mi ti koji sintetiziramo informacije od pronađenih resursa na Internetu. Kada koristimo ChatGPT za isti zadatak, tada umjetna inteligencija to radi za nas. Taj alat je upravo i dizajniran s namjerom da radi kompleksne zadatke, no njegove koristi i štete kod nestručnjaka (i stručnjaka) i dalje su nedovoljno istražene. Primjerice, svatko tko je trebao empatiju stručnjaka u vrlo ranjivom trenutku razumije koliko su kontakt i povjerenje koje dajemo drugoj osobi uživo važni u mnogim koracima pomoći. Sastavni dio savjetovanja su potpitanja stručnjaka koja svjedoče o važnosti individualiziranog pristupa (s ciljem da bolje razumijemo i budemo shvaćeni), a ne probabilistički generiranih savjeta. Neverbalna komunikacija jednako je važan izvor informacija za stručnjake te nismo sasvim svjesni koliko ih koristimo u poslu s pacijentima, klijentima i korisnicima.

Stručnjaci mentalnog zdravlja koji se bave e-savjetovanjem razumiju da pisani odgovori nisu jednostavna stvar. U pravilu su pažljivo sastavljeni i strukturirani, a o vašem upitu stručnjak će promisliti više puta kako bi bio siguran da odgovara na pravu potrebu. U usporedbi s uloženim vremenom u odgovor, umjetna inteligencija će, jasno, biti znatno brža, što je ujedno i jedna od najvećih prednosti ovog alata. Trenutno vlada određena razina zbunjenosti i kod stručnjaka oko korisnosti i potrebe ovih alata, a, u međuvremenu, autori istraživanja predlažu hibridne modele pomoći, pri čemu stručnjaci koriste ove alate kako bi optimizirali svoje usluge i učinili svoj posao boljim. To mogu činiti na način da Chatbot generira odgovor na upit prema dostupnim podacima, a taj odgovor zatim provjerava i uređuje stručnjak prije slanja klijentu.