Kada je riječ o trudnoći, promijenjeno psihološko funkcioniranje može se javiti od samih početaka trudnoće pa sve do njenog kraja, uključujući i razdoblje do godinu dana poslije porođaja. Radi se o vrlo širokom vremenskom razdoblju u kojem žene, osim što se suočavaju s iznimnim fizičkim i hormonalnim promjenama, doživljavaju i znatne psihološke i socijalne promjene koje zahtijevaju prilagodbu. Navedene brojne promjene, uz određene čimbenike rizika i predispozicije, mogu dovesti do poteškoća na planu mentalnog zdravlja pri čemu se procjenjuje da se čak 1 od 5 žena suočava s nekim oblikom poteškoća mentalnog zdravlja u trudnoći i do godine dana poslije porođaja.
Psihologinja Maja Žutić, ispred Centra za reproduktivno mentalno zdravlje (u daljnjem tekstu CRMZ), odgovorila nam je na pitanja o nekim psihosocijalnim aspektima trudnoće i dala osvrt na iskustva budućih i novopečenih majki u aktualnoj zdravstvenoj krizi. Maja Žutić je asistentica na Odjelu za psihologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta i doktorandica na Filozofskom fakultetu u Zagrebu gdje planira doktorat u području depresije kod trudnica i majki. Reproduktivnim mentalnim zdravljem bavi se od početka svoje karijere, počevši od diplomskog rada, potom uključivanjem u veliki međunarodni projekt te u Centar za reproduktivno mentalno zdravlje kao volonterka i voditeljica administrativnih poslova.
Kako je nastao CRMZ, tko su mu osnivači i koja je vizija Centra?
Centar za reproduktivno mentalno zdravlje neprofitna je udruga osnovana 2014. godine s ciljem zaštite i unaprjeđenja zdravlja žena i njihovih partnera te roditelja i budućih roditelja. Centar su osnovale dvije psihologinje, izv. prof. dr. sc. Sandra Nakić Radoš i Lana Žigić Antić, mag. psych. vođene željom da se otvori mjesto posvećeno upravo mentalnom zdravlju trudnica, majki i njihovih partnera. Postali smo najviše aktivni tijekom pandemije kada smo otvorili društvene mreže Facebook, Instagram i LinkedIn te smo od tada skupili gotovo 30 volontera - psihologa s posebnim interesom, znanjem i entuzijazmom za djelovanje u području reproduktivnog mentalnog zdravlja. Glavni cilj CRMZ jest poboljšanje zdravlja, razvoja i dobrobiti tijekom svih razdoblja reproduktivne dobi žena, kao i njihove djece i partnera.
Čime se primarno bavi CRMZ?
Centar je primarno usredotočen na različite emocionalne i psihološke izazove u reproduktivnoj dobi od područja neplodnosti, preko problema mentalnog zdravlja u trudnoći i roditeljstvu, sve do menopauze. Osim toga, usmjereni smo i na psihološke aspekteraznihporodničkih i ginekoloških pitanja (PCOS, endometrioza, trudnička hiperemeza i sl.). Trenutno smo najviše usmjereni na psihoedukaciju javnosti pri čemu svakodnevno pišemo objave na našim društvenim mrežama i web stranici, a pružamo i psihološka savjetovanja i podršku ženama i njihovim partnerima čije je mentalno zdravlje narušeno ili traže dodatne informacije, podršku i razumijevanje.
"Naša je snažna želja razbiti stigmu koja okružuje mentalne poremećaje povezane s roditeljstvom, kvalitetno educirati javnost te normalizirati traženje stručne pomoći."
Tko vam se sve i zbog čega obraća u CRMZ?
Centru se najčešće obraćaju trudnice i majke s različitim smetnjama i brigama tražeći kvalitetne informacije i stručnu podršku. Neke od teškoća su primjerice strah od porođaja, traumatično iskustvo porođaja, tjeskoba i zabrinutost u trudnoći ili majčinstvu, panični napadaji, depresivno raspoloženje te razna pitanja vezana uz roditeljstvo i odgoj. Osim toga, neki pomoć i podršku traže radi suočavanja s problemom neplodnosti ili gubitka trudnoće, što su zaista vrlo intenzivni i specifični psihološki događaji o kojima se nedovoljno piše i govori. Osim toga, navedene poteškoće mogu biti pojačane ili suočavanje s njima može biti dodatno otežano uslijed aktualne pandemije, neizvjesnosti koja iz te situacije proizlazi, kao i činjenice da se situacija cijelo vrijeme mijenja.
Koje su najčešće teškoće mentalnog zdravlja u trudnoći i nakon?
Istraživanja pokazuju da su najčešće psihičke teškoće u trudnoći i poslije porođaja vezane uz anksiozne ili depresivne simptome. Istraživanja u Hrvatskoj pokazuju da 8-13% žena ima povišene depresivne simptome u trudnoći ili poslije porođaja u vidu peripartalne depresije.
"Stanje peripartalne depresije je potrebno razlikovati od poslijeporođajne tuge (eng. baby blues) koja se javlja rano nakon porođaja (otprilike do 2 tjedna), kratko traje, slabijeg je intenziteta i blažih simptoma u odnosu na depresiju."
Istraživanja također govore u prilog tome kako svaka treća trudnica izvještava o povišenoj anksioznosti, a oko 15% prvorodilja ima klinički značajan strah od porođaja, ističe psihologinja Žutić. Kada je riječ o samom porođaju, pokazalo se da 3% žena doživljava posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) nakon porođaja. Također, u manjem postotku može se javiti opsesivno-kompulzivni poremećaj, generalizirani anksiozni poremećaj ili poslijeporođajna psihoza.
"Svaka treća ili četvrta žena doživi traumatsko iskustvo porođaja."
Kako su budući i novopečeni roditelji, majke i očevi, s obzirom na pandemiju?
Iz literature je poznato kako mentalno zdravlje i dobrobit budućih i novopečenih majki mogu biti još osjetljiviji uslijed kriza, poput ove pandemijske u kojoj se nalazimo. Naime, empirijski podaci ukazuju na to da su se perinatalni mentalni poremećaji povećali od izbijanja pandemije COVID-19, što se najviše odnosi na anksioznost i depresiju. Prema tome, izgledno je da pandemija dodatno opterećuje i ugrožava zdravlje žena, osobito kada govorimo o mentalnom zdravlju trudnica i majki, stoga je važno da se kao zajednica pravovremeno aktiviramo po tom pitanju.
Ono što je povoljno jest da su se formirale razne istraživačke mreže koje su na svjetskoj razini udružile svoje snage s ciljem istraživanja utjecaja pandemije na mentalno zdravlje majki te proučavanju najboljih praksi za ublažavanje mogućih štetnih učinaka po njihovo mentalno zdravlje. Među njima se ističu COST Akcija Riseup-PPD čija je psihologinja Žutić članica, uz jednu od osnivačica CRMZ Sandru Nakić Radoš i volonterku Maju Brekalo, koja je formirala posebnu radnu skupinu za istraživanje učinka pandemije na mentalno zdravlje trudnica i majki.
Nažalost, psihologinja upozorava da se o mentalnom zdravlju roditelja općenito premalo govori, a osobito o mentalnom zdravlju očeva. Govoreći o teškoćama u roditeljstvu nipošto ne smijemo zanemariti očeve jer prilagodba na roditeljstvo i njima predstavlja jedno izazovno razdoblje pa se tako ističe kako se u domaćem istraživanju prije pandemije pokazalo da 9% očeva ima simptome umjerene do teške anksioznosti, dok ih 6-10% pokazuje izražene simptome depresivnosti.
"Literatura ukazuje na to da i očevi doživljavaju porast psihičkih teškoća uslijed pandemijske krize te da im je potrebna pozornost, prepoznavanje i podrška."
Psihologinja Žutić napominje kako je od početka pandemije CRMZ zaprimio brojne upite za psihološkom pomoći i kako im se čini da se broj korisnika uslijed zdravstvene krize povećava. Također, upozorava i na roditeljsko sagorjevanje kao stanje emocionalne i fizičke iscrpljenosti koju roditelj osjeća zbog stresa roditeljstva. Osim toga, napominje kako je roditeljsko sagorjevanje potrebno razlučiti od poslovnog sagorijevanja koji je vezan uz kroničnu iscrpljenost poslom, dok se roditeljski odnosi upravo na iscrpljenost ulogom roditelja. CRMZ je u kontekstu navedenog osmislio sljedeću infografiku:
Za kraj, psihologinja Žutić apelira: "Kada govorimo o traženju pomoći, osobito je zabrinjavajuće to što veći dio trudnica i majki ne potraži stručnu pomoć za psihičke probleme s kojima se suočavaju. Razlog tome moguće počiva na društvenoj stigmi koja okružuje mentalne poremećaje (osobito u trudnoći i majčinstvu), sramu da će ih okolina osuđivati ili smatrati lošom majkom, osjećaju krivnje, strahu hoće li ih odvojiti od djece, umanjivanju teškoća, pripisivanju teškoća prolaznom stanju/umoru ili pak neznanju da je stručna pomoć dostupna. Željela bih poručiti da nije sramota potražiti pomoć, naprotiv, traženje pomoći je znak snage, hrabrosti i odgovornosti prema sebi. Osim toga, krize NE traju vječno, a dok traju potrebno je osloniti se na svoje bližnje, a i nas stručnjake. Pomoć je dostupna!"
