Od nedavno, korpus hrvatskih znanstvenih knjiga bogatiji je za jedan zanimljiv naslov. "Uvod u neuroznanost svijesti" je nova knjiga domaćih autora (i znanstvenika) Gorana Šimića i Mladenke Tkalčić. S obzirom na ovako zanimljivu, ali i prilično kompleksnu temu, morali smo zaviriti među korice i popričati s autorima o konceptu cijele knjige.
O autorima
Prof. dr. sc. Goran Šimić, dr. med., redoviti je profesor neuroznanosti i anatomije u trajnom izboru i predstojnik Zavoda za neuroznanost Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U okviru Zavoda vodi Laboratorij za razvojnu neuropatologiju u kojem se bavi biološkim biljezima i mehanizmima nastanka razvojnih i degenerativnih bolesti mozga, osobito Alzheimerovom bolesti. Također je i glavni urednik Elsevierovog časopisa Journal of Chemical Neuroanatomy.
Prof. dr. sc. Mladenka Tkalčić redovita je profesorica u trajnom izboru na Odsjeku za psihologiju Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Rijeci. U svom istraživačkom radu bavi se kognitivno-afektivnim i ponašajnim odrednicama funkcijskih poremećaja probavnoga sustava i usporedbom spoznajnog funkcioniranja osoba oboljelih od različitih vrsta demencija i zdravih starijih osoba. Dobitnica je nekoliko nagrada za nastavni, znanstvenoistraživački i stručni rad, a također je članica uredništva sekcije Gut-Brain Axis, časopisa Frontiers in Neuroscience.
O knjizi
Iako je fenomen svijesti jedan od najdubljih i najizazovnijih problema kroz ljudsku povijest - u filozofiji, psihologiji i neuroznanosti - još uvijek nema jedinstvenog i sveobuhvatnog objašnjenja o tome kako točno svijest nastaje iz mozga ni kako funkcionira. Uhvatiti se u koštac s ovako kompleksnom temom i približiti ju čitateljima sigurno nije bio lak zadatak, a kako je to sve izgledalo i što u knjizi možemo pronaći, saznali smo upravo od samih autora knjige.
Kako ste došli na ideju o pisanju knjige baš te tematike?
Pisati o fenomenu svijesti bio nam je izazov i logičan slijed nakon što smo pisali o neuroznanstvenim osnovama učenja i pamćenja te o emocijama i osjećajima. Osobito stoga što je svijest još uvijek jedan od najzagonetnijih i najfascinantnijih aspekata ljudskog postojanja, a naše razumijevanje svijesti i dalje je nepotpuno.
William James je prije više od 100 godina napisao da će „izravni uvid u ono što svijest jest značiti takvo znanstveno postignuće koje će zasjeniti sva ostala“. Danas je situacija daleko bolja nego što je bila prije desetak godina. Količina i kvaliteta novih nalaza i znanstvenih metoda istraživanja svijesti znatno su napredovale, i upravo nam se sad učinilo smislenim pisati o fenomenu svijesti iz različitih perspektiva, prije svega neuroznanstvene i psihološke. Naša namjera nije bila obuhvatiti sve moguće teme povezane s fenomenom svijesti, već na što pristupačniji način prikazati one koje su nam se činile važnima za njegovo razumijevanje.
Koja je ciljna publika? Kome mislite da će knjiga najbolje sjesti?
Studentima, znanstvenicima i stručnjacima iz gotovo svih znanstvenih područja (biomedicine i zdravstva, prirodnih, društvenih, humanističkih, biotehničkih i interdisciplinarnih), ali i svima drugima kojima se ova tema čini zanimljivom i koji žele saznati više o različitim neuroznanstvenim aspektima svijesti.
Što možemo naći u knjizi?
Knjiga obuhvaća 7 poglavlja: Od uvodnog, u kojem su opisani neki fenomeni pogodni za proučavanje svijesti, kao i najčešće spominjane teorije svijesti; Preko traganja za neuronskim korelatima svijesti, koji se primarno odnose na područja mozga koja su ključna za javljanje i održavanje svijesti, s posebnim osvrtom na dijagnostiku i liječenje poremećaja svijesti; Do opisa promijenjenih stanja svijesti koja mogu biti potaknuta prirodnim biološkim procesima, poput spavanja i sanjanja, ali i različitim farmakološkim (npr. učinak psihodelika) i psihološkim čimbenicima (npr. meditacija), te u konačnici do pitanja svjesnosti i subjektivnog iskustva umjetne inteligencije i postojanja „slobodne volje“.
Koji dio knjige biste izdvojili kao vama najzanimljiviji?
Sva su poglavlja knjige jednako važna, ali možda bismo izdvojili posljednja tri poglavlja koja se bave specifičnim temama poput promijenjenih stanja svijesti, umjetne inteligencije i slobodne volje.
Kako ste zadovoljni prvim reakcijama na novo izdanje?
Javljaju nam se studenti pokazujući zanimanje za knjigu, što nas posebno veseli, ali i kolege i prijatelji. Nadamo se da će svatko od njih u knjizi pronaći odgovore na pitanja koja si postavljaju, bez obzira proizlaze li ta pitanja iz profesionalne ili osobne znatiželje. Želja nam je da se čitatelji otisnu s nama u donedavno nepoznata prostranstva mreža neurona velikoga mozga, čije je djelovanje ključ koji otvara vrata u svijest!
Zahvaljujemo se autorima na razgovoru, a naše čitatelje pozivamo na promociju knjige koja će se održati u Zagrebu u okviru Zagreb Book Festivala, 16. svibnja u 19:00 h. Vidimo se!
