Bivanje u prirodi, kroz našu povijest, dosljedno je poznato kao jedan od najefektivnijih lijekova protiv stresa svakodnevnice, ne samo u znanstvenoj literaturi, već i u popularnoj. Knjige, filmovi, mediji, ali i naše zajednice ističu važnost boravljenja u prirodi koje je konzistentno povezano s porastom mentalne dobrobiti (engl. mental wellbeing). Dok provođenje vremena u prirodi često podrazumijeva fizičku aktivnost, koja samostalno doprinosi našoj mentalnoj dobrobiti, pitate li se što nam to još opušta dušu?

Jedan od odgovora na ovo pitanje su naši nositelji pojma slobode, točnije ptice. Hammond i sur. (2022) kroz trogodišnju studiju opažanja ispitali su povezanost viđanja ptica te slušanja njihovog pjeva s kratkotrajom i dugotrajnom mentalnom dobrobiti u osoba bez mentalnih dijagnoza te osoba s dijagnozom depresije. Iako prijašnja istraživanja potvrđuju pozitivnu korelaciju viđanja i slušanja ptica s mentalnom dobrobiti, ona su gotovo isključivo provedena u umjetnim uvjetima, ili pak na temelju sjećanja ispitanika.

Ptice oko nas: Samoopažanje u prirodnim uvjetima

Kako bi njihova studija obuhvatila našu svakodnevnicu, Hammond i sur. podatke su prikupljali putem mobilne aplikacije. Njihovih 1292 ispitanika, koji su dolazili iz različitih dijelova svijeta poput Ujedinjenog Kraljevstva, Europske Unije, Amerike, Kine i Australije, 3 puta dnevno bilježilo je svoje raspoloženje, kao i svoje fizičko okruženje. Demografski podaci ispitanika koji su uključivali dob, spol, etničko podrijetlo, stupanj obrazovanja, zanimanje te postojeće mentalne dijagnoze (ako su bile prisutne) prikupljeni su na početku istraživanja.

Prikazi iz Urban Mind aplikacije korištene u studiji. Upitnik je uključivao 5 pitanja o pozitivnoj mentalnoj dobrobiti (Osjećam se samopouzdano / opušteno / sretno / energetično / povezano s ljudima) te 5 pitanja o negativnoj mentalnoj dobrobiti (Osjećam se anksiozno / pod stresom / loše / usamljeno / umorno). (Preuzeto iz Hammond i sur., 2022).

Osim odgovaranja na pitanja o mentalnoj dobrobiti, ispitanici su također indicirali mogu li u trenutku ispunjavanja upitnika čuti ili vidjeti ptice, vidjeti biljke te čuti ili vidjeti vodu. Ovisno o navikama i vremenu spavanja ispitanika, aplikacija ih je 3 puta dnevno obavijestila o potrebi ispunjavanja upitnika. Ovaj način prikupljanja podataka omogućio je analizu stanja ispitanika u trenutku, u njihovoj svakodnevnici.

A što kažu rezultati?

Kako je i pretpostavljeno, rezultati studije potvrđuju pozitivnu povezanost između viđenja ptica i/ili slušanja njihovog pjeva te mentalne dobrobiti. Svi ranije navedeni demografski podaci, kao i mentalne dijagnoze, uključeni su u analizu kao kontrolni čimbenici koji nisu imali utjecaj na rezultate. Drugim riječima, neovisno o spolu, dobi, mentalnoj dijagnozi depresije i dr., pozitivna korelacija između viđenja i/ili slušanja ptica te mentalne dobrobiti je perzistirala. Osim toga, (ne)viđenje biljaka, kao i (ne)viđenje i/ili (ne)slušanje vode nisu utjecali na ustanovljenu korelaciju.

Rezultati također pokazuju da povišena mentalna dobrobit perzistira satima nakon viđenja ptica i/ili slušanja njihovog pjeva, iako je ona nešto manja u odnosu na povišenu mentalnu dobrobit u trenutku. Kao što je već napomenuto, ovi rezultati jednaki su za osobe bez mentalnih dijagnoza i osobe s dijagnozom depresije.

Iako sami autori ne teoretiziraju o tome zašto ptice i njihov pjev doprinose povišenoj mentalnoj dobrobiti, odgovor možda leži u tome što pojava i pjev ptica simboliziraju. Naime, iako ptice pjevom privlače partnere i komuniciraju, ali i brane teritorij te ponekad iskazuju agresiju, njihova prisutnost oko nas ukazuje na smirenost, odnosno sigurnost našeg okruženja. Općepoznato je kako ptice napuštaju situacije opasnosti (koje npr. prepoznaju kroz veliku buku) te, posljedično tome, njihova prisutnost ukazuje na sigurnost njihova okruženja – a kada su pored nas, i našeg.

Gdje nas to dovodi?

Posljednjih nekoliko desetljeća konzistentno je popraćeno opadanjem biodiverziteta u našem svijetu. Samo u periodu od 1980.-ih do danas, jedna u šest vrsta ptica na području Europe je izumrla. Iako ptice, kao i sve životinje, imaju vrijednost neovisno o njihovoj vrijednosti za nas, rezultati istraživanja poput ovog podloga su za strože mjere zaštite i očuvanja ptičjih populacija, kao i urbanističko planiranje koje podrazumijeva mnogo zelenih površina za nas i naše leteće prijatelje.

Nadalje, činjenica da je ova pozitivna korelacija prisutna i kod osoba s dijagnozom depresije od iznimne je važnosti za unaprjeđenje politika mentalnog zdravlja. Depresija, od koje se procjenjuje da danas boluje 350 milijuna ljudi, najčešći je uzrok invaliditeta i perioda bolovanja, odnosno smanjenja radne sposobnosti i svakodnevog funkcioniranja pogođenih osoba. U posljednjih nekoliko godina, eksperti za mentalno zdravlje u sve većoj mjeri svojim klijentima prepisuju tzv. zelene aktivnosti (engl. green prescribing), odnosno aktivnosti u prirodi. Iako je tretiranje mentalnih dijagnoza individualno, te može uključivati razne vrste lijekova i terapije, ptice su tu da nam, barem na kratko vrijeme, svima poprave raspoloženje. Uključivanje preporuka za posjete prirode s velikim brojem ptica, poput parkova i vodenih površina, u zelene aktivnosti jedan je od načina intervencije kod osoba koje se bore s ovom bolešću, ali i prevencije kod drugih.

Kuda onda sljedeći vikend?

Hrvatska je, na našu sreću, podarena pregrštom ptičjih vrsta. Ako ih nema dovoljno u vašem okruženju, ili biste pak voljeli poslušati pjev nepoznatih vam vrsta, ovo su neke od najboljih lokacija.

Ptičji raj: Park prirode Kopački rit
Park ptica: Papago Park
Park prirode Vransko jezero
Izvori:
Hammoud, R., Tognin, S., Burgess, L. et al. (2022). Smartphone-based ecological momentary assessment reveals mental health benefits of birdlife. Scientific Reports 12, 17589. https://doi.org/10.1038/s41598-022-20207-6